VAŽNO

Gojaznost menja imuni sistem: Metabolički rizik ostaje i nakon gubitka kilograma

Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izbor
Shutterstock Gojaznost može ostaviti dugotrajno „sećanje“ u imunom sistemu koje i godinama nakon mršavljenja povećava rizik od bolesti
Novo istraživanje otkriva da gojaznost može ostaviti dugotrajno „sećanje“ u imunom sistemu, čak i godinama nakon mršavljenja.

Istraživači su otkrili da gojaznost ostavlja trajne biološke promene u imunološkim ćelijama, što može povećati rizik od bolesti povezanih sa gojaznošću i nakon mršavljenja. Studija objavljena u EMBO Reports trajala je više godina i uključila različite grupe ispitanika.

Tim, koji je predvodio profesor Klaudio Mauro sa Univerziteta u Birmingemu, otkrio je da pomoćne T ćelije (CD4+ limfociti) zadržavaju dugoročne epigenetske promene povezane sa gojaznošću. Ključni mehanizam je metilacija DNK, koja može ostati aktivna 5 do 10 godina nakon gubitka težine.

Zašto rizik od bolesti i dalje ostaje?

Ove promene mogu ometati važne funkcije imunog sistema, uključujući uklanjanje oštećenih ćelija i regulaciju starenja imuniteta, što može objasniti zašto neki ljudi i dalje imaju povećan rizik od metaboličkih bolesti nakon mršavljenja.

- Kratkoročni gubitak težine ne mora odmah smanjiti rizik od bolesti poput dijabetesa tipa 2 i nekih karcinoma. Potrebno je dugoročno održavanje težine da bi se ‘sećanje na gojaznost’ postepeno smanjilo, što može trajati 5–10 godina - rekao je profesor Klaudio Mauro, sa Odeljenja za upalu i starenje na Univerzitetu u Birmingemu.

Dodaje i da postoje potencijalne terapijske opcije: - Lekovi poput SGLT2 inhibitora mogli bi pomoći u smanjenju upale i ubrzati čišćenje starijih ćelija.

Kratkoročni gubitak težine ne mora odmah smanjiti rizik od bolesti poput dijabetesa tipa 2 i nekih karcinoma Foto: Shutterstock

Istraživači su analizirali uzorke krvi i tkiva različitih grupa, uključujući osobe sa gojaznošću, pacijente sa genetskim poremećajima, učesnike programa vežbanja i ljude koji su imali operacije zglobova. Dodatno su korišćeni i modeli miševa kako bi se razumeo mehanizam na ćelijskom nivou.

- Naši nalazi pokazuju da je gojaznost povezana sa trajnim epigenetskim modifikacijama koje imuni sistem ‘pamti’. To može uticati na dugoročni rizik od bolesti i oporavak - navodi dr Belinda Nedžai, sa Wolfson instituta za zdravlje stanovništva na Univerzitetu Kvin Meri u Londonu i viši autor studije.

Profesor Endi Hogan dodaje: - Gojaznost je hronična i ponavljajuća bolest. Naši rezultati objašnjavaju molekularne mehanizme koji mogu doprineti povratku bolesti i pokazuju koliko je dugotrajan proces oporavka.

Zaključak

Iako gubitak težine donosi važne zdravstvene koristi, istraživanje pokazuje da gojaznost može ostaviti dugotrajan „trag“ u imunom sistemu, pa je za smanjenje rizika od bolesti neophodno dugoročno održavanje zdrave telesne težine i dalja istraživanja mogućih terapija.

Izvor: scitechdaily.com/Zdravlje.Kurir.rs

Gojaznost je krivac za više od 200 bolesti: Gojaznima ne nudimo vitkost i sreću već zdravlje