Koža šalje upozorenja koja žene često ignorišu: Dr Snežana Nena Miletić otkriva sve o flekama, SPF-u i opasnim promenama
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborOsetljiva koža, crvenilo, fleke, reakcije na kozmetiku i strah od oštećenja izazvanih suncem problemi su sa kojima se danas suočava veliki broj žena. Uz sve više proizvoda i trendova na tržištu, mnogi često ne znaju šta njihovoj koži zaista prija, a šta može dodatno da je ošteti.
Kako razlikovati osetljivu kožu od dermatitisa, koje sastojke bi trebalo izbegavati, koliko je važna SPF zaštita i kada promene na koži mogu biti opasne, objašnjava dr Snežana Nena Miletić, jedna od vodećih plastičnih i rekonstruktivnih hiruga u Srbiji i regionu.
Kako da znamo imamo li samo osetljivu kožu ili je u pitanju alergija ili dermatitis?
- Osetljiva koža se najčešće manifestuje neprijatnim osećajem peckanja, zatezanja, svraba ili toplote nakon korišćenja određenih proizvoda ili izlaganja spoljnim faktorima, ali bez izraženih promena na koži. Kod dermatitisa i alergijskih reakcija situacija je drugačija, jer postoje jasno vidljivi simptomi poput crvenila, osipa, perutanja, otoka ili upale. Takva stanja obično traju duže i zahtevaju terapiju. Zato je važno ne postavljati dijagnozu samostalno, već se obratiti dermatologu kako bi se utvrdio pravi uzrok problema.
Koje sastojke žene sa osetljivom kožom i pegama treba da izbegavaju?
- Kod osetljive kože treba izbegavati proizvode sa jakim parfemima, alkoholom i agresivnim sastojcima koji mogu dodatno narušiti zaštitnu barijeru kože. Problem mogu predstavljati i grubi pilinzi, kao i visoke koncentracije kiselina i retinoida, naročito tokom leta, jer povećavaju fotosenzitivnost i mogu dovesti do pojave novih fleka i iritacija. Mnogo je važnije fokusirati se na preparate koji umiruju i hidriraju kožu, uz obaveznu svakodnevnu zaštitu od sunca.
Koja rutina nege je najbolja za osetljivu kožu?
- Najbolja rutina je jednostavna i dosledna. Ujutru je dovoljno blago čišćenje, lagana hidratacija i SPF zaštita sa faktorom 30 ili 50. Kod osetljive kože često preporučujemo mineralne filtere jer imaju manji potencijal da izazovu iritaciju. Uveče je važno nežno ukloniti nečistoće i naneti preparate koji obnavljaju kožnu barijeru. Greška je koristiti previše proizvoda odjednom, jer to često dovodi do dodatne reaktivnosti kože.
Kako možemo da prepoznamo rak kože i gde se najčešće javlja?
- Rak kože se najčešće prepoznaje po promenama na postojećim mladežima ili pojavi novih lezija. Važno je obratiti pažnju na promenu boje, oblika, veličine, kao i na svrab, krvarenje ili ranice koje ne prolaze. Najčešće se javlja na regijama koje su izložene suncu: lice, vrat, ruke, noge i dekolte, ali se može pojaviti i na mestima koja nisu direktno izložena UV zracima. Zato savetujemo redovne samopreglede i dermatološke kontrole, posebno osobama koje imaju veliki broj mladeža.
Da li žene sa osetljivim tipom kože mogu da rade tretmane lica, botoks i druge estetske procedure?
- Mogu, ali uz oprez i individualni pristup. Pre svakog tretmana važno je proceniti stanje kože i isključiti aktivne upale, dermatitis ili rozaceu. Kod osetljive kože preporučuju se nežniji tretmani sa hidratantnim i umirujućim efektom, dok agresivne procedure treba izbegavati. Botoks uglavnom nije problematičan jer ne deluje direktno na površinu kože, ali je veoma važno da tretman radi stručna i iskusna osoba.
Koliko često bi trebalo nanositi SPF i u kojoj količini?
- SPF bi trebalo nanositi svakog jutra, bez obzira na godišnje doba i vremenske uslove. Većina ljudi koristi mnogo manju količinu od potrebne, pa zaštita nije potpuna. Za lice je preporučena količina otprilike pravilo „dva prsta“ proizvoda. Tokom dana SPF treba obnavljati na svaka dva do tri sata, naročito tokom boravka napolju, znojenja ili nakon kontakta sa vodom.
Kako pravilno zaštititi lice, ali i ostatak tela?
- Ljudi često zaboravljaju pojedine delove tela koji su veoma izloženi suncu, poput ušiju, vrata, šaka i usana. Usne zahtevaju poseban balzam sa SPF zaštitom, dok za telo preparat treba nanositi ravnomerno i u dovoljnoj količini. Pored kozmetičke zaštite, važni su šeširi, naočare sa UV zaštitom i izbegavanje direktnog sunca u periodu kada je UV zračenje najjače.
Da li keratoze mogu da budu opasne i kada ih treba ukloniti?
- Seboroične keratoze uglavnom su bezazlene promene i često se uklanjaju iz estetskih razloga. Međutim, aktinične keratoze nastaju kao posledica dugotrajnog izlaganja suncu i smatraju se prekanceroznim promenama, zbog čega zahtevaju poseban oprez. Ako promena raste, menja izgled, svrbi ili krvari, neophodan je dermatološki pregled.
Gde žene najviše greše kada je nega kože u pitanju?
- Najčešće greške su preterivanje sa preparatima i praćenje trendova bez razumevanja potreba sopstvene kože. Ljudi često kombinuju veliki broj aktivnih sastojaka, koriste agresivne pilinge i zanemaruju SPF zaštitu. Koži je mnogo važnija dosledna i pravilna rutina nego veliki broj proizvoda. U dermatologiji često važi pravilo da je manje zapravo više.