Puls skače preko 100 na 35 stepeni u hladu: Spas je u četiri jednostavna poteza
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborSrce napornije radi, a puls se ubrzava na velikim vrućinama. Kada je temperatura vazduha oko 35°C ili viša, telo nastoji da se rashladi tako što širi krvne sudove i pojačava protok krvi. Lekari kažu da je i kod zdravih osoba u ovim uslovima puls može da poraste za otprilike 10 do 20 otkucaja u minuti. Primera radi, uobičajeni puls u mirovanju od 70 otkucaja tokom velikih vrućina može da dosegne vrednosti 90/min ili više. Postoji ipak i crvena linija koju ne bismo smeli da ignorišemo - puls iznad 120 otkucaja u minuti u stanju mirovanja, posebno kada traje ili je praćen simptomima, zahteva lekarsku procenu.
Pijte dovoljno tečnosti
Velike vrućine opterećuju srce, pluća i bubrege. U riziku mogu da budu i zdravi ljudi, a posebno kardiovaskularni pacijenti. Konzumacija dovoljne količine tečnosti pomaže telu da nadoknadi ono što se izgubi pojačanim znojenjem i sprečava preveliki pad krvnog pritiska.
Pijte dovoljno vode ili drugih napitaka. Iako je voda najbolji izbor, u obzir dolaze i mleko, sportski napici, razblaženi sokovi, voćni sokovi, čaj i kafa. Trudite se da ne pijete više od 3 do 5 šoljica čaja ili kafe dnevno ili pređite na verzije bez kofeina. Izbegavajte alkohol. Prekomerna konzumacija alkohola može dodatno da dovede do dehidratacije.
Jedite hladnu hranu
Hladnije namirnice, poput salata i voća, sadrže više vode i dobar su izvor vitamina i minerala. Možete pokušati i da zamrznete zdrave užine, na primer da izblendate bananu sa mlekom i zamrznete smesu. Ili napravite sladoled od zamrznutog voća.
Rashladite stan ili kuću
Držite prozore zatvorene kada je napolju toplo, navucite zavese ili roletne kako biste sprečili ulazak sunčeve svetlosti. Kada se uveče temperatura spusti, otvorite prozore da uđe svež vazduh. Isključite svetla i električne uređaje koji vam nisu potrebni jer mogu dodatno zagrejati prostor.
Izbegavajte najtopliji deo dana
Kako biste bezbedno uživali u toplom vremenu, pokušajte da ne boravite na suncu tokom najtoplijeg dela dana, između 11 i 15 časova. Lagana i široka odeća može pomoći da ostanete rashlađeni. Ako je moguće, izbegavajte sintetičke materijale jer mogu pojačati znojenje. Kada izlazite napolje, uvek ponesite zaštitu od sunca, šešir i vodu kako biste bili bezbedni na vrućini. Neke aktivnosti, poput trčanja, fudbala i drugih sportova, mogu dodatno zagrejati telo i izazvati dehidrataciju. Tokom vrućina one takođe dodatno opterećuju srce.
Šta ako moram da ograničim unos tečnosti zbog svog zdravstvenog stanja?
Ako vam je lekar rekao da morate da ograničite unos tečnosti, na primer zbog srčane slabosti, trebalo bi da razgovarate sa svojim izabranim lekarom.
Šta da uradite kada vam pozli zbog vrućine?
Ovo su četiri brza načina da se osećate bolje ako vam pozli zbog vrućine:
- pređite u hladniji prostor
- lezite i blago podignite noge
- pijte dosta vode
- rashladite kožu prskanjem vode, hladnim sunđerom, ventilatorom ili oblogama sa ledom
Ako vam se stanje ne popravi, obratite se hitnoj medicinskoj službi ili lekaru.
Koji su simptomi dehidratacije?
Lako je dehidrirati, a da toga niste ni svesni. Važno je prepoznati znakove dehidratacije, kao što su žeđ, suva usta, umor, vrtoglavica, tamniji urin i slabost.
Vrućine, lekovi i srčana oboljenja
Angina pektoris
Ako koristite nitroglicerin za kontrolu angine, tokom velikih vrućina treba da budete posebno oprezni. Nitroglicerin može brzo da proširi krvne sudove, može dovesti do naglog pada krvnog pritiska i osećaja nesvestice.
Srčana slabost
Za pacijente sa srčanom slabošću bitno je da se rashlađuju. Ako je ograničen unos tečnosti, razgovarajte sa lekarom o drugim načinima da se rashladite tokom leta. U slučaju da uzimate lekove za izbacivanje viška tečnosti (diuretike) i osećate vrtoglavicu ili omaglicu, obavestite lekara. Terapija se po potrebi može prilagoditi.
Toplotni udar
Gubitak previše telesne tečnosti može povećati unutrašnju temperaturu tela, što može biti životno ugrožavajuće ako se ne leči.
Simptomi toplotnog udara su: jako znojenje, hladna i lepljiva koža, vrtoglavica, nesvestica, grčevi u mišićima, osip od vrućine, oticanje članaka (edem), plitko ili ubrzano disanje, mučnina i povraćanje
Ko je najugroženiji tokom velikih vrućina?
Neke osobe su posebno ugrožene tokom vrućina i toplotnih talasa:
Oprez se savetuje starijim osobama, posebno starijim od 75 godina, i mala deca teže regulišu telesnu temperaturu i mogu da budu osetljivija na ekstremne temperature.
Velike vrućine teško padaju i osobama sa hroničnim bolestima, kardiovaskularnim, plućnim bolestima, kao i pacijentima sa bolešću bubrega, dijabetesom i Parkinsonovom bolešću.
Osetljiva kategorija su i ljudi kojima je teže da izbegnu vrućinu ili prilagode ponašanje, kao osobe sa invaliditetom, demencijom ili ljudi koji rade na otvorenom.
Izvor: bhf.org.uk/ zdravlje. kurir.rs