Kolaps pluća dolazi iznenada i bez povrede: Nekad liči na gorušicu, a može da se završi smrtnim ishodom, kaže doktor
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborSpontani kolaps pluća (pneumotoraks) nastaje kada vazduh prodre u uski prostor između pluća i zida grudnog koša (pleuralni prostor). U normalnim okolnostima taj prostor je zatvoren, ali ako u njega dospe vazduh, dolazi do pritiska na pluća, koja zato ne mogu potpuno da se rašire. Lekari kažu da spontanom kolapsu pluća ne moraju da prethode traume, kao što su pad ili jak udarac. Moguće je da se sve desi iznenada kod osobe koja se oseća sasvim zdravo.
Kako može da dođe do kolapsa pluća bez povrede?
Pluća mogu da kolabiraju i bez povrede zbog sitnih promena koje se dešavaju unutar njih.
– Mali vazdušni mehurić ili bula na površini pluća može iznenada da pukne i omogući vazduhu da prodre između zida grudnog koša i pluća. To može da se desi tokom kašlja ili čak u stanju mirovanja – kaže dr Stefani Vorel, grudni hirurg iz zdravstvenog sistema Banner University Medicine.
Bule na plućima (bulozni emfizem) predstavljaju vazdušne šupljine (ciste) veće od 1 cm koje nastaju uništavanjem plućnog tkiva. Moguće je da osoba ima jednu ili više bula, a da ih ne oseća. Ipak, moguće je da jednog dana bulozna promena pukne i dovede do prodora vazduha, pritiska na pluća i, na kraju, do plućnog kolapsa.
Dve vrste spontanog pneumotoraksa
Postoje dve glavne vrste spontanog pneumotoraksa:
Primarni spontani pneumotoraks: javlja se kod osoba koje nemaju bolest pluća.
Sekundarni spontani pneumotoraks: javlja se kod pacijenata koji imaju postojeće bolesti pluća, kao što su HOBP (hronična opstruktivna bolest pluća), emfizem, astma ili cistična fibroza. Sekundarni spontani pneumotoraks obično je ozbiljniji jer su pluća već oslabljena.
Ko je najviše ugrožen?
Spontani kolaps pluća može da se dogodi bilo kome. Ipak, veća je verovatnoća ako:
ste visoki i mršavi
imate između 20 i 40 godina
pušite ili koristite elektronske cigarete (pušenje povećava rizik)
u porodici postoji istorija kolapsa pluća
imate hroničnu bolest pluća poput HOBP-a, emfizema, astme ili cistične fibroze
ste ranije imali kolaps pluća
imate poremećaj vezivnog tkiva, kao što je Marfanov sindrom
Let avionom, ronjenje
Nagla promena vazdušnog pritiska takođe može da bude okidač za kolaps pluća. Let avionom, ronjenje ili čak snažan napad kašlja mogu ponekad da izazovu kolaps pluća. U periodu oporavka ne savetuje se putovanje avionom. Promene vazdušnog pritiska u avionu mogu da budu rizične dok se pluća oporavljaju. Lekari uglavnom preporučuju da se sačeka nekoliko nedelja pre leta, uz obaveznu konsultaciju.
Kada je moguć i smrti ishod?
Nemaju sve osobe sa kolapsom pluća iste simptome, ali postoje neki uobičajeni znaci.
– Pacijenti često osećaju iznenadan, oštar bol u grudima i ne mogu da udahnu dovoljno vazduha. U ozbiljnim slučajevima moguće je da dođe do blokade protoka krvi ka srcu, jakog bola u grudima, pa čak i smrtnog ishoda – kaže dr Vorel.
Pojedini pacijenti teško razlikuju kolaps pluća od istegnuća mišića, gorušice ili napada panike. Lekari navode da sva ova stanja mogu da izazovu bol u grudima i otežano disanje. Ipak, bol kod kolapsa pluća ne prolazi posle odmora.
Kada pozvati hitnu pomoć?
Savet je da potražite hitnu medicinsku pomoć ako jak bol u grudima traje, ako dođe do problema sa disanjem ili osećaja da ne možete da udahnete. Plavičasta boja usana, lica ili noktiju, ubrzan rad srca, osećaj nesvestice, vrtoglavice ili zbunjenosti takođe su razlozi za hitan pregled.
Kako se dijagnostikuje kolaps pluća?
Spontani pneumotoraks se najčešće dijagnostikuje rendgenskim snimkom pluća. U nekim slučajevima mogu biti potrebni kompjuterizovana tomografija (CT) ili ultrazvuk. Ovi pregledi pokazuju da li je vazduh zarobljen oko pluća i koliki deo pluća je kolabirao.
Lečenje
Lečenje zavisi od simptoma. Kod manjeg pneumotoraksa lekar može da preporuči odmor, terapiju kiseonikom i pažljivo praćenje.
Ako je veći deo pluća kolabirao, može biti potrebno dodatno lečenje, kao što su:
Aspiracija iglom: mala igla ili cevčica prolazi kroz zid grudnog koša kako bi se uklonio zarobljeni vazduh.
Drenaža grudnog koša: fleksibilna cevčica postavlja se između rebara kako bi izvukla vazduh i pomogla plućima da se ponovo rašire.
Operacija: često se izvodi metodom video-asistirane torakoskopske hirurgije (VATS), pri kojoj se uklanjaju vazdušni mehurići i zatvaraju mesta curenja kako bi se sprečio ponovni kolaps pluća.
U većini slučajeva pacijenti se oporave posle nekoliko dana do nekoliko nedelja. Lekar odlučuje kada je bezbedno da se vratite poslu, vežbanju i uobičajenim aktivnostima.
Može li kolaps pluća da se ponovi?
Da. Nakon jednog spontanog pneumotoraksa, rizik od ponovnog kolapsa je veći.
Kako biste smanjili mogućnost ponavljanja, savetuje se:
prestanak pušenja i korišćenja elektronskih cigareta
izbegavanje pasivnog pušenja
praćenje saveta lekara
izbegavanje aktivnosti koje menjaju pritisak na pluća (letenje, ronjenje)
dobra kontrola postojećih bolesti pluća.
Izvor: bannerhealth.com/ zdravlje. kurir.rs