Oči stradaju zbog igrica i društvenih mreža: Roditelji dobro vide, a deci su potrebne naočare, kaže oftalmolog
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborKratkovidost ili, stručno, miopija je nesavršen prelom svetlosti u oku, kada se slika posmatranog predmeta formira ispred retine (mrežnjače).Osoba ne vidi dovoljno jasno na daljinu. Dobra vest je što se sve brzo ispravlja odgovarajućim naočarima ili kontaktnim sočivima sa dioptrijom koja je u ovom slučaju minus. Miopija je stanje oka koje ima naslednu komponentu, često u jednoj porodici deca i neko od roditelja nose naočare. Lekari ipak uviđaju da je miopija u velikoj meri i anomalija modernog doba. Svakodnevno i višesatno gledanje u mobilne telefone, praćenje društvenih mreža i igranje igrica sve češće decu i mlade osobe vode u kratkovidost.
Najučestalija je standardna kratkovidost
Lekari kažu da miopija najčešće nije bolest, već stanje prelomnog aparata oka. Sve se dešava zbog geometrijskih odnosa u oku: nekada je očna jabučica predugačka ili je prelomni sistem oka (sočivo i rožnjača) prejak. Tek u nekim slučajevima miopiju mogu da prate degenerativne promene u određenim očnim strukturama i tada se oko u kojem je registrovana miopija posmatra kao bolesno oko, zbog čega je i pristup lečenju drugačiji.
U razgovoru za Zdravlje Kurir, specijalista oftalmologije dr Dina Klevernić kaže da je najčešća standardna miopija. Pacijent se na pregled najčešće javlja zbog mućenja vida i nemogućnosti jasnog gledanja na daljinu.
- Detaljnim pregledom (kod dece sa obaveznim širenjem zenica) dijagnostikujemo ovu refraktivnu anomaliju. Oštrina vida koriguje se prepisivanjem odgovarajuće dioptrije za naočare ili kontaktna sočiva. U zavisnosti od starosne dobi pacijenta preporučuje se i dalji režim praćenja stanja. Kod dece koja rastu raste i očna jabučica i zato je neophodno praćenje stanja. Pregledi se najčešće ponavljaju na svakih šest meseci. Kod odraslih osoba jednom godišnje radimo pregled sa širenjem zenica, kako zbog provere vida, tako i zbog provere stanja na periferiji očnog dna - navodi dr Klevernić.
Kako se ispravlja kratkovidost?
Kratkovidost se lako koriguje prepisivanjem optičkih pomagala - naočara i kontaktnih sočiva. Dr Klevernić kaže da pacijenti često kombinuju ova pomagala, pa, na primer, sočiva koriste van kuće, a naočare u kućnim uslovima, što je svakako pravi izbor u skladu sa njihovim dnevnim potrebama.
- Što se kontaktnih sočiva tiče, potreban je, ipak, dodatni oprez zbog mogućih komplikacija ukoliko se ona ne koriste kako je propisano. Neophodno je redovno skidanje. Sočiva za dnevno korišćenje bacaju se nakon nošenja, dok se mesečna kontaktna sočiva redovno čiste. Kada se sočiva ne nose, odlažu se u rastvor za održavanje (čišćenje i deproteinizaciju). Kontaktna sočiva moraju da se zamene novim kada im istekne rok upotrebe. Savet je da se sočiva ne koriste tokom prehlade ili infekcije oka zbog mogućih komplikacija – napominje dr Klevernić.
Zašto dolazi do razvoja kratkovidosti?
Glavni faktori rizika za razvoj i napredovanje miopije jesu kombinacija naslednog faktora i životnih navika. Osoba čiji roditelji imaju dijagnozu miopije ima veće šanse da je i sama razvije tokom rasta i razvoja u odnosu na osobe čiji roditelji nemaju ovu refraktivnu anomaliju, objašnjava doktorka.
- Kako bismo ispratili pravilan razvoj oka i očnih funkcija, decu treba redovno kontrolisati već od treće godine života i, čim uočimo problem, reagovati prepisivanjem adekvatnog očnog pomagala, uz redovno praćenje napredovanja stanja. Ipak, i pored nasledne komponente, ima osoba koje u porodičnoj istoriji očnih bolesti nemaju nikoga sa izraženim refraktivnim anomalijama, a ipak razviju miopiju. Dešava se da roditelji nemaju potrebu za naočarima, a deca ili mladi školskog i srednjoškolskog uzrasta žale se na lošiji vid, mućenje slike i česte glavobolje. U ovom slučaju sve je posledica dugotrajnog gledanja na blizinu: igranja igrica na telefonu, praćenja društvenih mreža i svakodnevnog višesatnog gledanja u monitor računara ili tableta. Svemu navedenom doprinose i ređi boravak u prirodi, slaba fizička aktivnost i manjak kvalitetnog sna - naglašava dr Klevernić.
Kako da zaštitimo oči?
Kako bismo omogućili pravilan razvoj očiju (i ne samo očiju), smanjili mogućnost brzog rasta dioptrije, kao i učestalost glavobolja i mućenja slike, neophodne su, osim korišćenja prepisanih pomagala, i promene životnih navika.
- Oči možemo da zaštitimo čestim pauzama tokom rada na blizinu. Savetujem šetnje, boravak na svežem vazduhu, igre sa loptom, kada se fokus pomera sa blizine na daljinu i obrnuto, dovoljno sna, minimalno igranje igrica i ograničeno praćenje društvenih mreža - zaključuje dr Dina Klevernić.