Srce upozorava na demenciju: Šta možete da kontrolišete kako biste zaštitili mozak
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborČak i najmanji zdravstveni problem sa srcem mogao bi da poveća rizik od razvoja demencije, pokazuje novo istraživanje objavljeno u časopisu JNeurosci – The Journal of Neuroscience. Naučnici su otkrili da i blaga disfunkcija srca može biti povezana sa mikroskopskim promenama u mozgu koje se dovode u vezu sa Alchajmerovom bolešću.
Na šta možemo da utičemo?
Ranija istraživanja već su pokazala da su kardiovaskularna oboljenja, poput srčane insuficijencije, koronarne bolesti srca i atrijalne fibrilacije, povezana sa većim rizikom od kognitivnih poremećaja i demencije.
Sja Džang (Xia Zhang), doktorand na Institutu Maks Plank za kognitivne i neurološke nauke u Nemačkoj i vodeći autor studije, ističe da je zdravlje srca jedan od faktora na koji možemo da utičemo.
– Visok krvni pritisak, povišen holesterol, gojaznost i dijabetes tipa 2 predstavljaju faktore rizika koje možemo da kontrolišemo i tako smanjimo mogućnost razvoja demencije – navodi Džang.
Veza između srca i mozga počinje mnogo ranije
Tokom tri i po godine istraživači su pratili 73 učesnika Lajpciške studije o srcu. Prosečna starost ispitanika bila je oko 55 godina. U istraživanju su učestvovali i pacijenti sa dijagnostikovanom srčanom insuficijencijom, ali i osobe koje nisu imale ovu dijagnozu, iako se kod njih sumnjalo na koronarnu bolest.
– Mozak u velikoj meri zavisi od stabilnog protoka krvi i dovoljne količine kiseonika. Ako srce, makar i neznatno, ne pumpa dovoljno efikasno, to vremenom može da utiče na funkciju mozga – objasnila je Džang.
Naučnici su želeli da utvrde da li veza između srca i mozga nastaje još pre nego što se razvije klinički prepoznatljiva srčana insuficijencija i pre nego što standardni pregledi pokažu smanjenje zapremine mozga.
I blagi poremećaji rada srca ostavljaju trag na mozgu
Rezultati su pokazali da čak i blaga srčana disfunkcija može da predvidi nastanak mikroskopskih oštećenja moždanog tkiva u regijama koje su posebno osetljive na Alchajmerovu bolest.
– Ovaj nalaz pokazuje da mozak može biti osetljiv na poremećaje rada srca mnogo ranije nego što to uobičajeno prepoznajemo u kliničkoj praksi – rekla je Džang.
Čak i mala smanjenja sposobnosti srca da pumpa krv bila su povezana sa kasnijim promenama u mikrostrukturi mozga kod pacijenata koji još nisu ispunjavali kriterijume za dijagnozu srčane insuficijencije. Upravo te promene delimično objašnjavaju vezu između slabije funkcije srca i kasnijeg slabljenja pamćenja.
Ipak, istraživači upozoravaju da studija nije dokazala da su ispitanici razvili Alchajmerovu bolest.
– Nismo pratili biomarkere karakteristične za Alchajmerovu bolest, poput amiloida i tau proteina, pa ne možemo da zaključimo da je kod ovih pacijenata započeo taj proces – naglasila je Džang.
Potrebna su nova istraživanja
Prema rečima autorke studije, praćenje mikrostrukturnih promena u mozgu jednog dana moglo bi da pomogne u ranom otkrivanju kognitivnih poremećaja, ali za sada nije spremno za rutinsku primenu u kliničkoj praksi.
– Naši rezultati pokazuju da integritet mikrostrukture sive mase može biti veoma osetljiv pokazatelj ranih promena u mozgu, ali su potrebna dodatna istraživanja kako bi se ovaj pristup potvrdio – navodi Džang.
Briga o srcu znači i brigu o mozgu
Dr Čeng-Han Čen, interventni kardiolog i direktor Programa za strukturne bolesti srca u Memorijalnom medicinskom centru Sedlbek u Kaliforniji, koji nije učestvovao u istraživanju, ocenio je da rezultati dodatno potvrđuju koliko je važno očuvati zdravlje srca.
Slično mišljenje deli i dr Šeng Fu, kardiolog iz Instituta za srce i krvne sudove u Majamiju.
– Mozak je organ koji direktno zavisi od rada srca i pati kada srce ne može da obezbedi dovoljno krvi, baš kao što pate jetra ili bubrezi. Ovo istraživanje naglašava koliko je važno rano prepoznati čak i blagu sistolnu disfunkciju, čak i kada pacijent nema simptome – kaže Fu.
On dodaje da mozak neprekidno prati protok krvi koji dolazi iz srca i reaguje na svaku promenu, zbog čega su zdravlje srca i zdravlje mozga neraskidivo povezani.
Lekari ističu da redovni pregledi, kontrola krvnog pritiska, holesterola i dijabetesa, fizička aktivnost, zdrava ishrana, lečenje apneje u snu, izbegavanje pušenja i umerena konzumacija alkohola ne štite samo srce, već i mozak, i mogu da doprinesu smanjenju rizika od demencije u starijem životnom dobu.
Izvor: medicalnewstoday.com/zdravlje.kurir.rs