Zašto alergije buknu tokom vrelih dana: Toplota menja reakciju organizma, evo na šta da obratite pažnju
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborLetnji meseci su za mnoge ljude sinonim za odmor i opuštanje, ali za osobe koje se bore sa alergijama ovaj period često donosi brojne tegobe. Osećaj da se simptomi pogoršavaju kako temperatura raste nije samo subjektivan utisak. Nauka potvrđuje da toplotni talasi stvaraju nepovoljne uslove za osobe sklone alergijama.
Toplota ne utiče samo na jednu vrstu alergena – ona povećava proizvodnju polena, stvara idealne uslove za razvoj buđi i razmnožavanje grinja, ali i direktno utiče na imuni sistem. Organizam pod toplotnim stresom može postati osetljiviji, pa i manje količine alergena mogu izazvati jače i neprijatnije simptome.
Sezone polena traju mnogo duže
Glavni uzročnik sezonskih alergija je polen, a klimatske promene su njegov uticaj dodatno pojačale. Više temperature i povećana koncentracija ugljen-dioksida u atmosferi podstiču biljke koje proizvode alergeni polen da brže rastu i stvaraju veće količine polena.
Studije su pokazale da biljke poput ambrozije proizvode više polena u uslovima sa povećanim nivoom CO2. Takav polen može sadržati i više proteina koji izazivaju alergijske reakcije.
Rezultat je da sezona polena počinje ranije, traje duže i intenzivnija je nego pre nekoliko decenija. U pojedinim delovima sveta produžila se za gotovo mesec dana, što osobama sa alergijama donosi dodatne nedelje tegoba.
Visoke temperature predstavljaju fizički stres za organizam, a pod stresom imuni sistem može postati skloniji preteranim reakcijama, što dovodi do pojačanog oslobađanja histamina.
Kada je vrućina sama okidač
U nekim slučajevima telo reaguje na toplotu kao na alergen. Primer je holinergička urtikarija, poznata i kao alergija na znoj, kod koje povećanje telesne temperature tokom fizičke aktivnosti ili stresa izaziva sitan crveni osip praćen intenzivnim svrabom. Ove promene se najčešće povlače u roku od sat vremena.
Postoji i kontaktna toplotna urtikarija, kod koje se osip javlja na mestu direktnog kontakta kože sa vrelim predmetom. Dodatni problem tokom leta može predstavljati i dehidracija, koja narušava ravnotežu organizma.
Buđ, grinje i insekti dodatni izazovi
Polen nije jedini letnji alergen. Visoka vlažnost vazduha koja često prati toplotne talase pogoduje razvoju buđi i razmnožavanju grinja.
Spore buđi, koje se mogu pronaći u vlažnim podrumima i kupatilima, predstavljaju snažne respiratorne alergene. Grinje, koje se nalaze u posteljini i tepisima, takođe se brže razmnožavaju u toplim uslovima.
Tokom leta povećana je i aktivnost insekata, pa raste rizik od ujeda osa, pčela i komaraca. Kod nekih ljudi može se javiti i sindrom oralne alergije, kada zbog unakrsne reakcije sa polenom konzumiranje određenog svežeg voća i povrća izazivasvrab i oticanje usana ili grla.
Pojedini lekovi za alergije mogu povećati osetljivost kože na sunce, što dodatno može otežati boravak na otvorenom.
Kako ublažiti simptome alergija tokom leta
Za kontrolu simptoma važno je pratiti koncentraciju polena i izbegavati boravak napolju kada su vrednosti najviše. Korišćenje klima uređaja sa kvalitetnim filterima može pomoći u smanjenju alergena u zatvorenom prostoru.
Preporučuje se održavanje vlažnosti vazduha ispod 50 odsto, korišćenje odvlaživača, redovno usisavanje usisivačima sa HEPA filterima, pranje posteljine na visokim temperaturama i uklanjanje prašine vlažnom krpom.
Nakon boravka napolju korisno je oprati telo, promeniti odeću i obrisati kućne ljubimce koji mogu uneti polen u dom. Prilikom izlaska preporučuje se zaštitna odeća i korišćenje repelenata.
Najvažnije je konsultovati se sa lekarom ili alergologom, koji može preporučiti odgovarajuću terapiju i napraviti individualni plan za kontrolu simptoma.
Izvor: Ordinacija.vecernji.hr/zdravlje.Kurir.rs