Ubod stršljena, pčele ili ose može da bude koban: Kako da prepoznate opasnu reakciju?
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborUbod pčele, ose ili stršljena najčešće nije opasan, ali u pojedinim slučajevima može da izazove ozbiljnu alergijsku reakciju koja zahteva hitnu medicinsku pomoć. Kako leti provodimo više vremena napolju, rizik od uboda raste, pa je važno da znate kada su bol, crvenilo i otok očekivani, a kada mogu da budu znak za uzbunu.
Pčele, ose i stršljeni prilikom uboda ubrizgavaju otrov koji izaziva bol, svrab i otok. Reč je o normalnoj reakciji organizma, jer imuni sistem pokušava da ograniči širenje otrova i popravi oštećeno tkivo. Kod većine ljudi simptomi se postepeno smiruju u narednim danima, a crvenilo i otok obično traju dan ili dva.
Važno je znati da pčela nakon uboda ostavlja žaoku u koži, dok je ose i stršljeni uglavnom ne ostavljaju, pa mogu da ubodu više puta. Ako je žaoka ostala u koži, treba je ukloniti što pre, najbolje blagim struganjem ivicom platne kartice ili noktom, bez stiskanja, kako se ne bi istisnulo još otrova.
Kada reakcija nije bezazlena?
Kod pojedinih osoba ubod može da izazove izražen lokalni otok koji se širi i traje nekoliko dana, pa čak i nedelju. Iako izgleda dramatično, takva reakcija najčešće nije opasna po život.
Mnogo ozbiljnije stanje je anafilaksija, teška alergijska reakcija koja zahvata ceo organizam, može da preraste u anafilaktički šok i zahteva hitnu medicinsku pomoć. Simptomi mogu da se razviju vrlo brzo i uključuju koprivnjaču po telu, otežano disanje, zviždanje u grudima, otok jezika ili grla, vrtoglavicu, nagli pad krvnog pritiska ili gubitak svesti. U takvoj situaciji potrebno je odmah pozvati Hitnu pomoć, a osobe koje već znaju da su alergične treba bez odlaganja da primene autoinjektor adrenalina, ukoliko ga imaju.
Šta pomaže posle uboda?
Kod većine ljudi dovoljno je ubodeno mesto rashladiti hladnom oblogom kako bi se smanjili bol i otok. Protiv svraba mogu da pomognu antihistaminici, dok hidrokortizonska krema može da ublaži lokalnu upalu i neprijatnost.
Lekaru se treba javiti ako otok ne prolazi posle nekoliko dana, ako se crvenilo širi ili ako se od mesta uboda prema srcu pojavljuje crvena linija, što može da ukazuje na infekciju.
Kako smanjiti rizik od uboda?
Prilikom boravka u prirodi preporučuje se nošenje svetlije odeće dugih rukava i nogavica, kao i izbegavanje jarkih boja koje mogu da privuku insekte. Osobe koje su ranije imale tešku alergijsku reakciju na ubod pčele, ose ili stršljena trebalo bi da sa sobom uvek nose dva autoinjektora adrenalina i da sa alergologom razgovaraju o mogućnosti specifične imunoterapije, koja može značajno da smanji rizik od buduće anafilaksije.
Izvor: Health.harvard.edu/Zdravlje.kurir.rs