Šta je fenom mizokinezije? Nova studija otkriva kako on podsvesno utiče na sve nas
Da li vam smeta kada neko neprestano vrpolji dok sedi? Možda vam odvlači pažnju ili izaziva neprijatne senzacije. Ispostavilo se da ovaj fenomen pogađa čak jednu od tri osobe, što znači da je veoma čest i izaziva stresne reakcije kod mnogih.
Fenomen nazvan mizokinezija, što znači „mržnja prema pokretima“, do poslednjih godina nije bio mnogo istraživan. Ipak, prepoznat je u kontekstu sličnog stanja, mizofonije – poremećaja u kojem ljudi postaju iritirani zbog ponavljajućih zvukova.
Mizokinezija je donekle slična, ali su okidači obično više vizuelni, a ne zvučni, kažu istraživači.
- „Mizokinezija“ se definiše kao snažan negativan emocionalni odgovor na prizor nečijih malih i ponavljajućih pokreta, kao što je videti nekoga kako se neprekidno vrpolji rukom ili nogom - objasnio je tim istraživača predvođen psihologom Sumitom Jaswalom sa Univerziteta Britanske Kolumbije (UBC) u Kanadi, u studiji objavljenoj 2011. godine.
Međutim, iznenađujuće, naučna istraživanja u ovoj oblasti su nedostajala.
Kako bi poboljšali razumevanje ovog fenomena, Džezval i njegov tim sproveli su, kako su nazvali, „prvo dubinsko naučno istraživanje“ mizokinezije. Rezultati su pokazali da je povećana osetljivost na vrpoljenje problem sa kojim se suočava veliki broj ljudi.
Istraživači su pokušali da otkriju zbog čega se ovakve reakcije uopšte javljaju
U nizu eksperimenata sa više od 4.100 učesnika, istraživači su ispitivali koliko je mizokinezija rasprostranjena među studentima i širom populacijom. Takođe su procenjivali kako ovaj fenomen utiče na ljude i pokušali da otkriju zbog čega se takve reakcije uopšte javljaju.
Otkrili smo da otprilike trećina samoproceni određeni stepen osetljivosti na mizokineziju na ponavljajuće, nervozna ponašanja drugih sa kojima se sreću u svakodnevnom životu, objasnili su istraživači.
Ovi rezultati ukazuju na to da mizokinezija nije problem koji pogađa samo ljude sa određenim zdravstvenim stanjima, već predstavlja raširen društveni stil koji utiče na veliki broj ljudi u opštoj populaciji, iako do sada nije bio dovoljno prepoznat.
Prema analizi, mizokinezija ponekad ide ruku pod ruku sa osetljivosti na zvuk mizofonije, ali ne uvek.
Fenomen se značajno razlikuje među pojedincima, pri čemu neki ljudi prijavljuju samo nisku osetljivost na stimuluse koji izazivaju vrpoljenje, dok drugi osjećaju vrlo jak uticaj.
- Na njih negativno utiče emocionalno i doživljavaju reakcije poput besa, anksioznosti ili frustracije, kao i smanjenje uživanja u društvenim situacijama, radnom okruženju i okruženju za učenje. Neki se čak povlače iz manje društvenih aktivnosti zbog ovog stanja - objasnio je psiholog UBC-a Tod Hendi.
Hendi je počeo da istražuje mizokineziju nakon što mu je partnerka rekla da se on vrpolji i priznala da oseća stres kada on to radi (ili bilo ko drugi u tom slučaju).
- Kao vizuelni kognitivni neurozbilni naučnik, ovo me je zaista zainteresovalo da saznam šta se dešava u mozgu - rekao je Hendy.
Koji je uzrok mizokinezije na kognitivnom nivou?
U studiji su istraživači sproveli testove kako bi utvrdili da li mizokinezija može biti povezana sa povećanom osetljivošću na vizuelnu pažnju, što dovodi do nemogućnosti blokiranja ometajućih događaja u periferiji vida. Rezultati ranijih eksperimenata nisu dali uverljive dokaze, jer nisu pronašli konkretne indikacije da refleksivni mehanizmi vizuelne pažnje značajno doprinose osetljivosti na mizokineziju.
Iako smo tek na početku istraživanja uzroka mizokinezije na kognitivnom nivou, istraživači već imaju nekoliko hipotetičkih tragova za buduća istraživanja.
- Jedna mogućnost koju želimo da istražimo je da su u igri njihovi 'neuroni ogledala" rekao je Džezval. „Ovi neuroni se aktiviraju kada se mi pomeramo, ali se aktiviraju i kada vidimo da se drugi pomeraju... Na primer, kada vidimo da je neko povređen, možemo se trgnuti, jer se njihov bol odražava u našem mozgu.
Takođe, moguće je da ljudi skloni mizokineziji nesvesno saosećaju sa nervoznim ljudima, ali na loš način.
Iako će tek dalja istraživanja moći sa sigurnošću da potvrde ovu vezu, jasno je jedno: prema rezultatima, ovaj neobični fenomen mnogo je češći nego što smo dosad shvatali.
Izvor: Sciencealert.com/Zdravlje.Kurir.rs
Šta je digitalni stres i kako ga izbeći? Psiholog daje 4 saveta kako da zaštitite svoje mentalno zdravlje