5 pitanja koja bi trebalo da postavite svom kardiologu: Smanjite rizik od komplikacija i držite problem pod kontrolom
Neki od najčešćih oblika kardiovaskularnih bolesti su koronarna bolest arterija, srčani udar i poremećaji srčanog ritma. Kardiovaskularbne bolesti su među vodećim uzrocima smrti u svetu. Zato je veoma važno da se konsultujete sa kardiologom kako biste saznali koliki je vaš rizik od ovih bolesti.
U većini slučajeva, za odlazak kod kardiologa biće vam potreban uput od izabranog lekara opšte prakse.
- S obzirom na to da ćete verovatno imati dosta tema za razgovor, korisno je da se unapred pripremite i znate šta želite da pitate. Takođe je važno da znate porodičnu anamnezu, naročito kod članova uže porodice, kada je reč o bolestima srca, šlogu, oboljenjima arterija nogu ili aneurizmama. Zato se obavezno raspitajte u porodici pre nego što odete kod lekara - kaže dr Ejmi Polak, vanredna profesorka kardiologije na Klinici Mejo u Džeksonvilu, Florida.
Nacionalni institut za starenje daje nekoliko preporuka za pripremu pred odlazak kod lekara.
- Savetuje se da napravite listu pitanja koja želite da postavite.
- Takođe, važno je da zapišete sve lekove, suplemente, vitamine i biljne preparate koje koristite, uključujući i njihove doze.
- Još jedna korisna preporuka je da povedete blisku osobu sa sobom, prijatelja ili člana porodice, kako bi vam pomogao da ne zaboravite nijedno pitanje i ostanete fokusirani tokom razgovora sa lekarom.
Takođe, ovo su neka od najvažnijih pitanja koja bi trebalo da postavite svom kardiologu.
Pitanje 1: Koliki je moj rizik da u budućnosti dobijem kardiovaskularni problem?
Razumevanje vašeg rizika od budućih srčanih oboljenja, bolesti arterija u nogama, šloga, aneurizme i sličnih stanja određuje u velikoj meri način na koji će se sprovoditi vaša zdravstvena nega, kaže doktorka Polak. Na primer, osoba koja ima granične vrednosti holesterola, ali takođe ima dijabetes i porodičnu istoriju bolesti srca, moraće efikasnije da reguliše holesterol nego neko sa manjim rizikom.
Lekari koriste različite kalkulatore rizika kako bi odredili koliki je vaš rizik od razvoja srčanih bolesti u narednih 10 godina. Ipak, i pre nego što odete kod lekara, možete steći uvid u svoje stanje pomoću internet kalkulatora *ASCVDRisk Estimator Plus*, koji su razvili Američko udruženje za srce i Američki koledž za kardiologiju. Namenjen je osobama uzrasta od 40 do 79 godina, a unosite podatke o svom krvnom pritisku, holesterolu i osnovnim informacijama o zdravlju. Iako doktorka Polak naglašava da rezultati koje ovaj kalkulator pruža nisu savršeni, oni mogu biti dobra polazna tačka za dublji i smisleniji razgovor sa vašim kardiologom.
Pitanje 2: Koji simptomi bi mogli ukazivati na pogoršanje mog konkretnog stanja?
- Ovo je zaista pametno pitanje jer je termin "srčana bolest" vrlo širok pojam. Na primer, neko ko ima problem sa srčanim zaliskom imaće drugačije simptome pogoršanja nego neko ko ima poremećaj srčanog ritma - objašnjava doktorka Polak.
Možda mislite da znate tipične simptome određenih stanja — kao što je bol u grudima kod srčanog udara — ali mnoge žene, pa čak i neki muškarci, ne dožive te uobičajene simptome, kaže doktorka Polak. Umesto toga, mogu imati otežano disanje, znojenje, mučninu ili nelagodnost u vratu, vilici, ramenu ili leđima. Zato je važno da vaš lekar objasni sve znakove upozorenja koji se odnose baš na vaše stanje.
Pitanje 3: Zašto mi preporučujete ovaj test?
Lekari mogu preporučiti različite testove na osnovu vaše medicinske istorije, porodične anamneze ili zato što ste novi pacijent i nemaju vaše nedavne laboratorijske nalaze.
- Na odnos lekara i pacijenta gledam kao na partnerstvo na putu ka zdravlju i postizanju vaših zdravstvenih ciljeva. Takođe nijedan test nije 100 odsto tačan, čak i kada je u pitanju vrhunski test koji tumači stručno oko - kaže dr Polak.
Pitanje 4: Zašto mi prepisujete ovaj lek?
Lekari su u najboljoj su poziciji da vam objasne prednosti i mane nekog leka na osnovu naučnih dokaza, kaže doktorka Polak. Nikako se ne smete oslanjati na savete i iskustva drugih ljudi ili informacija sa družtvenih mreža i interneta.
Urednici više od dvadeset naučnih časopisa iz oblasti kardiologije objavili su u februaru 2019. godine uvodnik u časopisu JAMA, upozoravajući na to koliko je opasno da pacijenti sami odlučuju da li će uzimati statine i druge lekove, na osnovu nepotpunih informacija koje su pročitali na internetu.
- Budite iskreni sa svojim lekarom u vezi sa svim sumnjama ili strahovima koje imate, jer lekar može da objasni koristi leka koje su potvrđene kroz istraživanja - poručuje Polak.
Detaljna diskusija o terapiji može vam pomoći i da lakše reagujete ako dođe do neželjenih efekata.
- Vaš lekar može objasniti moguće nuspojave i osmisliti plan kako da postupite ako se one jave - dodaje doktorka.
Pitanje 5: Da li promene u načinu života mogu imati uticaj na moje stanje?
Kardiovaskularne bolesti su upravo oblast gde promene životnog stila, kao što su ishrana, fizička aktivnost, smanjenje stresa i kvalitetan san — mogu značajno uticati na tok bolesti.
Na primer, mediteranska ishrana, bogata povrćem, voćem i zdravim mastima, a siromašna zasićenim mastima i dodatim šećerima, pokazala se efikasnijom od dijete sa niskim udelom masti kada je reč o smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti, prema studiji objavljenoj u časopisu "The Lancet" 2022. godine. Ako imate povišen rizik od srčanih bolesti, važno je da sa lekarom razgovarate o ishrani koja je najbolja za vas.
Lekari bi trebalo da sa vama prođu sve aspekte životnog stila, i po potrebi vas upute na dijetetičare, fizioterapeute i druge stručnjake sa kojima sarađuju. Razgovarajte sa svojim kardiologom o mogućim promenama načina života kako biste zajedno napravili plan koji vam odgovara.
izvor: everydayhealth.com/Zdravlje.Kurir.rs
Kada bol u grudima nije infarkt, ali jeste ozbiljan problem: Kardiolog otkriva na šta upozorava angina pektoris