8 loših životnih navika udvostručuju šanse za razvoj atrijalne fibrilacije: Evo do kakvih zaključka su došli istraživači
U nedavnoj studiji objavljenoj u Američkom časopisu za preventivnu kardiologiju, istraživači u Bostonu proučavali su vezu između rezultata na skali osam ključnih navika (LE8) i rizika od atrijalne fibrilacije (AF).
Atrijalna fibrilacija je najčešća aritmija, čija prevalencija i incidenca rastu širom sveta. Pre trideset godina, framingemska studija srca utvrdila je starost, dijabetes tipa 2, hipertenziju, srčane zalistke, srčanu insuficijenciju i koronarnu bolest srca kao faktore rizika za AF.
Od tada, gojaznost, metabolički sindrom, prekomerni unos alkohola i opstruktivna apneja u snu identifikovani su kao modifikovani faktori rizika za patogenezu AF.
Važno je napomenuti da su nedavne studije ukazale na inverznu vezu između LE8 rezultata i zdravstvenih ishoda, kao što su masna bolest jetre, kardiovaskularne bolesti (KVB), bolesti bubrega, demencija i mortalitet od KVB.
Povezanost LE8 skora i rizika od atrijalne fibrilacije
Da se vratimo na nedavnu studiju koja je ispitivala vezu između LE8 skora i rizika od atrijalne fibrilacije. Učesnici su bili stariji od 45 godina iz dve velike grupe ispitanika. Svi su prošli jedan ili više lekarskih pregleda, a na osnovu toga koliko se pridržavaju osam osnovnih smernica za zdrav život, dodeljen im je zbirni kardiovaskularni zdravstveni skor.
Osam komponenti koje su praćene uključuju:
- ishranu
- navike pušenja
- trajanje spavanja
- indeks telesne mase (ITM)
- nivo glukoze u krvi na prazan stomak
- fizičku aktivnost
- nivo holesterola
- krvni pritisak
LE8 rezultat predstavlja srednju vrednost dobijenu iz rezultata svake od ovih komponenti.
Ishod studije bila je pojava fibrilacije pretkomora, potvrđena elektrokardiogramom. Učesnici su praćeni u proseku do deset godina, odnosno dok se kod njih nije javila fibrilacija pretkomora, dok nisu došli na naredni pregled ili, nažalost, preminuli.
Za analizu povezanosti LE8 skora i rizika od atrijalne fibrilacije korišćeni posebni statistički modeli rizika, koji su uzeli u obzir i mogućnost da osoba premine pre nego što dođe do aritmije, kao i razlike u polu i starosti. Takođe su urađene sekundarne analize za svaku od osam komponenti pojedinačno. Istraživalo se i da li starost menja povezanost između LE8 skora i pojave atrijalne fibrilacije. Pored toga, procenjivana je i veza između LE8 skora i rizika od smrtnosti od svih uzroka.
Šta je otkriveno?
Osobe sa lošim rezultatom na LE8 skali imale su značajno veći rizik od atrijalne fibrilacije, gotovo dvostruko veći u poređenju sa onima sa boljim skorovima, naročito ako su imale nepovoljne vrednosti indeksa telesne mase, krvnog pritiska i šećera u krvi. Zanimljivo je da starost nije uticala na ovu povezanost.
Loš rezultat na LE8 skali bio je povezan i sa većim rizikom od smrtnog ishoda, dok su bolje ocene u fizičkoj aktivnosti, regulaciji šećera i prestanku pušenja smanjivale taj rizik.
Neočekivano, umeren nivo ne-HDL holesterola pokazao je zaštitni efekat, smanjujući rizik od razvoja atrijalne fibrilacije, naveli su istraživači.
Izvor: News-medical.net/Zdravlje.Kurir.rs
Više od četvrtine žena razvije atrijalnu fibrilaciju posle menopauze - 4 stvari povećavaju rizik