5 ključnih razlika između ESR i hs-CRP testa: Koji laboratorijski marker je precizniji u otkrivanju upala?
Iako oba testa imaju sličnu svrhu - otkrivanje prisustva upale, oni se razlikuju po svojoj osetljivosti, onome što mere i načinu na koji se koriste u dijagnostici različitih stanja.
Kada je reč o otkrivanju upala u organizmu, dva najčešće korišćena laboratorijska testa su brzina sedimentacije eritrocita (ESR) i visoko osetljivi C-reaktivni protein (hs-CRP). I U nastavku su ključne razlike između ESR i hs-CRP testa.
Za šta se koriste ovi testovi?
ESR (brzina sedimentacije eritrocita):
Ovaj test meri brzinu kojom se crvena krvna zrnca talože na dno epruvete tokom jednog sata. ESR je opšti pokazatelj prisustva upale u organizmu. Iako može ukazati na to da postoji zapaljenski proces, sam po sebi ne otkriva tačan uzrok niti specifično oboljenje.
hs-CRP (visoko osetljivi C-reaktivni protein):
Ovaj test meri koncentraciju C-reaktivnog proteina u krvi — supstance koju jetra luči kao odgovor na upalu. Posebno je koristan u detekciji niskog nivoa upale koji je često povezan sa rizikom od kardiovaskularnih bolesti. hs-CRP je značajno osetljiviji i može detektovati i najmanje promene u nivou C-reaktivnog proteina.
Šta tačno mere?
ESR:
Meri brzinu taloženja eritrocita. Što se brže talože, to je prisutnost upale veća. Ovaj test pruža široki uvid u zapaljensku aktivnost, ali ne identifikuje konkretan uzrok.
hs-CRP:
Meri koncentraciju C-reaktivnog proteina, koji se proizvodi u jetri kao odgovor na upalu. hs-CRP može otkriti i najmanje promene u nivou ovog proteina, što ga čini preciznijim pokazateljem upale, naročito kada se procenjuje rizik od srčanih bolesti ili prati tok hroničnih inflamatornih bolesti.
Osetljivost i specifičnost
ESR:
Manje je osetljiv i specifičan. Na rezultate ESR testa mogu uticati brojni faktori kao što su starost, trudnoća, anemija i određeni lekovi. ESR daje opštu informaciju o prisutnosti upale, ali ne može odrediti tačan uzrok niti mesto upale.
hs-CRP:
Znatno osetljiviji i specifičniji, posebno u otkrivanju blažih, tzv. niskogradusnih upala. Od velikog je značaja u proceni rizika od kardiovaskularnih bolesti, jer povišen hs-CRP može ukazivati na zapaljenje u krvnim sudovima čak i kada simptomi nisu prisutni.
Kod reumatoidnog artritisa, lupusa i drugih zapaljenskih stanja prate se početne vrednosti, zatim redovno tokom terapije. Pad CRP i ESR vrednosti ukazuje na dobro kontrolisanu bolest.
Stanja koja pomažu da se otkriju
ESR:
Najčešće se koristi za praćenje inflamatornih bolesti, uključujući:
- Autoimuna oboljenja (npr. reumatoidni artritis, lupus)
- Infekcije (npr. tuberkuloza)
- Hronična zapaljenska stanja (npr. polimijalgija reumatika)
- Određene vrste karcinoma (npr. multipli mijelom)
hs-CRP:
Uglavnom se koristi za procenu rizika od kardiovaskularnih bolesti i praćenje hroničnih upalnih stanja, kao što su:
- Rizik od srčanog ili moždanog udara
- Otkrivanje upala u arterijama
- Praćenje bolesti kao što su reumatoidni artritis i lupus
Tumačenje rezultata
ESR:
Rezultati se izražavaju u milimetrima na sat (mm/h). Referentne vrednosti zavise od pola i starosti:
- Muškarci: 0–15 mm/h
- Žene: 0–20 mm/h
Povišene vrednosti ukazuju na postojanje upale, ali ne daju precizne informacije o njenom uzroku ili težini. U većini slučajeva su potrebne dodatne analize za postavljanje dijagnoze.
hs-CRP:
Rezultati se izražavaju u miligramima po litru (mg/L):
- Nizak rizik: &1 mg/L
- Srednji rizik: 1–3 mg/L
- Visok rizik: >3 mg/L
Povišene vrednosti hs-CRP ukazuju na povećan rizik od kardiovaskularnih događaja i mogu značiti prisustvo hronične upale. U poređenju sa ESR-om, hs-CRP pruža konkretnije informacije, naročito kada je u pitanju zdravlje srca.
I ESR i hs-CRP su značajni pokazatelji upalnih procesa u telu, ali imaju različite uloge. ESR je opšti test koji daje široku sliku o postojanju upale, dok hs-CRP pruža precizniju i specifičniju informaciju, posebno korisnu kod procene rizika od srčanih bolesti. Razumevanje ovih razlika pomaže i pacijentima i lekarima da odaberu odgovarajući test u skladu sa zdravstvenim potrebama pojedinca.
Visok CRP ili ESR ne postavljaju konačnu dijagnozu, ali ukazuju na potrebu za daljim ispitivanjima i prilagođavanjem terapije. Uvek rezultate tumačite sa reumatologom.
Izvor: blessono.com/Zdravlje.Kurir.rs
8 znakova da imate upalu u telu: Ne ignorišite ih već slušajte šta vam organizam poručuje