(ne)suočavanje

Kako zavisnost od sedativa tiho raste? Stručnjaci otkrivaju zašto sreća nije u pilulama

Shutterstock Sedativi su jedni od najzloupotrebljivanijih lekova
Stručnjaci upozoravaju da anksiolitici donose brzu utehu, ali i rizik od zavisnosti – a pravi odgovor na stres krije se u unutrašnjoj snazi i promenama životnog stila.

U današnjem svetu, ljudi su sve više podložni stresu i anksioznosti. Brzi ritam života, konstantni pritisak na poslu, kod kuće i u društvu, kao i niz drugih faktora dovode do toga da mnogi ljudi osećaju da ne mogu da se nose sa svakodnevnim problemima. Kao rezultat toga, sve više ljudi se okreće lekovima za smirenje, o čemu svedoči i nedavno objavljen međunarodni vodič za bezbedno odvikavanje od benzodiazepina.

Procenjuje se da ih preko 20 odsto naše populacije koristi povremeno ili svakodnevno, a šta leži iza ove ne tako nove pojave otkrivaju lekar opšte prakse dr Jelena Stojanović i psihoterapeurt Tatjana Firevski Jovanović.

Prirodna sredstva deset puta skuplja

Po recept za antidepresive morate kod psihijatra, dok sedative i njihovu podgrupu anksiolitike mogu da prepišu izabrani lekari, kao i lekari drugih specijalnosti, najčešće kardiolozi uz hroničnu terapiju, mahom zbog hipertenzije. Ipak, u apotekama ih često možete dobiti bez recepta. Ljudi ih uzimaju samoinicijativno, pozajmljuju ih od rođaka i prijatelja. To, međutim, može da im napravi veliki problem – zavisnost.

Lekar opšte prakse ih može prepisati na maksimum tri meseca Foto: Shutterstock

- Jedan od razloga zbog kojih ljudi previše uzimaju lekove za smirenje je stres. Kao lekari opšte prakse možemo da ih prepisujemo, ali na maksimum tri meseca, nakon čega nam treba izveštaj psihijatra ili neurologa o njihovoj opravdanosti. Druga stvar je propisivanje uz internističku terapiju (kardilošku, endokrinološku, kod bolova u leđima…) i nastavak te (sedativne) terapije možda bez preke potrebe - smatra dr Jelena Stojanović.

Postoje i neka druga rešenja, neka lekovita sredstva, koja ne moraju da se uzimaju na recept i koja imaju blage sedativne efekte, a u apoteci se mogu dobiti uz savet farmaceuta. Problem je u tome što su deset puta skuplja od anksiolitika.

Pojedine biljke, poput valerije ili matičnjaka, imaju blage sedativne efekte Foto: Shutterstock

- Uglavnom je starija populacija naviknuta na ove lekove, jer se vremenom stiče navika, zavisnost i onda ne možete bez njih. Zato ih treba uzimati kratkoročno, ne pojačavati doze… Treba naglasiti i da kad neko dođe po anksiolitik, ne znači obavezno da će ga i dobiti – poručuje dr Stojanović.

Unutrašnja snaga

Kada osetite anksioznost ili stres, uzimanje čarobne pilule brzo ublažava simptome. Međutim, ovo je samo privremeno rešenje – ne bavite se uzrokom problema, već samo posledicama.

- Stresna su vremena, zloupotreba lekova za smirenje se dešava svuda, u Evropi takođe, a kod nas ima i nekih specifičnosti. Kod nas su dodatno stresna zato što se atakuje na sve nivoe – na emotivni, racionalni, kognitivni, jer su nelogičnost i glupost na sve strane – kaže Tatjana Firevski Jovanović.

Prema njenim rečima i mlade osobe (do 40 godina) podležu sedativima, češće žene. Najlakše im je da progutaju nešto da se ne bi nervirale, da bi mogle da spavaju i da bi sutra mogle da funkcionišu.

Problemi se moraju identifikovati i rešavati kroz razgovor Foto: Shutterstock

- Pilula neće da reši probleme, naravno, baš nikad. Ali će da ih zataška da čovek može fiziološki da funkcioniše, da se izbori sa svakodnevicom… Ako ne spava celu noć neće moći sutra da radi, a nijedan posao nije siguran, nijedan odnos nije siguran, brak, prijateljstvo… Sve je neizvesno i ljudi nemaju vremena čak ni za kvalitetne odnose. Drugi deo priče su deca, u svakom uzrastu ima stresova, i sa malom decom, i sa tinejdžerima, pa čak i sa matorom decom… Tako da je na sceni jedno opšte omamljivanje i uspavljivanje umesto da se problemi rešavaju – sugeriše Firevski Jovanović.

Naravno, nisu svi ljubitelji anksiolitika, dodaje psihoterapeut.

- Neko nađe snagu u sebi, pa izađe na kraj sa konfliktima i to je neko ko ima jaku psihološku bazu ili osnovu. Kada bi ljudi mogli da izađu na kraj sa sobom, da se suoče sa sobom, da definišu lične probleme, šta ih to najviše uzurpira i zašto i da li to baš mora tako – ne bi posezali za sedativima. Za to zaista treba mnogo energije, ali i ne zavisi sve od nas, nažalost, već i od faktora spolja – zaključuje psihoterapeut.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.

Stres je izgovor za nerešavanje problema: Psihoterapeut otkriva zašto se mnogi kriju iza tog pojma