Tri najsmrtonosnija faktora rizika za najčešću bolest jetre: Studija otkriva neočekivani poredak
Metabolički steatotična bolest jetre (MASLD), ranije poznata kao masna jetra, pogađa više od trećine svetske populacije i danas je najrasprostranjenije hronično oboljenje jetre. Nastaje kada se masnoće nakupljaju u jetri, najčešće u sklopu gojaznosti, dijabetesa tipa 2, povišenog krvnog pritiska, povišenog šećera u krvi i niskog HDL holesterola. Ovi poremećaji zajedno se nazivaju kardiometabolički faktori rizika, jer ugrožavaju i srce i metabolizam.
Ako se ne leči, MASLD može da dovede do teških oštećenja jetre, srca i bubrega. Do sada se smatralo da su svi pomenuti faktori rizika podjednako opasni, ali novo istraživanje Univerziteta Južne Kalifornije (USC), objavljeno u časopisu Clinical Gastroenterology and Hepatology, pokazuje da tri faktora nose najveći rizik od smrti: povišen krvni pritisak, predijabetes ili dijabetes tipa 2 i nizak HDL holesterol.
Studija je pokazala da visok pritisakpovećava rizik od smrti za 40%, dijabetes i predijabetes za 25%, a nizak HDL za 15%. Istraživače je posebno iznenadilo što je hipertenzija opasnija od samog dijabetesa, iako se do sada smatralo obrnuto.
Takođe je potvrđeno da gojaznost, najčešći pratilac MASLD-a, dodatno povećava smrtnost u zavisnosti od indeksa telesne mase (BMI), odnosno što je BMI viši, to je rizik veći. Svaki dodatni kardiometabolički faktor povećava rizik od smrti za još 15%.
Rezultati su dobijeni analizom podataka više od 134.000 odraslih Amerikanaca prikupljenih tokom 30 godina u okviru Nacionalne ankete o zdravlju i ishrani (NHANES). Oko 21.000 ispitanika imalo je MASLD, a naučnici su pratili uzroke smrtnosti i njihovu povezanost sa pojedinačnim faktorima rizika.
Smernice i za lekare
Stručnjaci ističu da su ovi nalazi važni za svakodnevnu praksu, jer ukazuju lekarima na koje faktore bi trebalo obratiti posebnu pažnju.
- Razumevanje šta najviše ugrožava pacijente sa masnom jetrom omogućava da im pružimo najbolju trerapiju - poručila je dr Nora A. Terault, hepatolog iz USC.
Istraživači planiraju nova ispitivanja koja će obuhvatiti i genetske predispozicije, način ishrane i upotrebu alkohola, kako bi se još preciznije odredili profili rizika i pravovremeno uveli mere prevencije.
Izvor: Scitechdaily.com/Zdravlje.kurir.rs