Lupus se često krije iza bezopasnih simptoma: Ovo su rani znaci koje ne smete ignorisati
Prepoznavanje suptilnih, ali upornih ranih znakova je ključno za blagovremeno lečenje i kontrolu ove bolesti koja napada samo telo.
Lupus, medicinski poznat kao sistemski eritematozni lupus (SLE), je hronična autoimuna bolest kod koje imuni sistem, umesto da štiti telo od infekcije, greškom napada sopstvena zdrava tkiva i organe. Upala koju izaziva lupus može uticati na gotovo svaki deo tela, uključujući zglobove, kožu, bubrege, krvne ćelije, mozak, srce i pluća.
Zbog izuzetne raznolikosti simptoma, koji variraju od osobe do osobe i mogu se menjati tokom vremena, lupus se često naziva „bolest sa hiljadu lica“. Simptomi se mogu pojaviti iznenada ili sporo razvijati, biti blagi ili teški, i dolaziti i odlaziti u talasima, poznatim kao pogoršanja i remisije.
Iscrpljujući umor i groznica
Među najranijim i najčešćim signalima tela su neobjašnjiv, iscrpljujući umor i blago povišena telesna temperatura. Skoro 90% ljudi sa lupusom doživljava određeni stepen umora koji se ne poboljšava čak ni nakon dužeg odmora i može značajno ometati svakodnevni život. Ovaj osećaj duboke iscrpljenosti često je praćen blagom temperaturom, koja se kreće između 36,9°C i 38,3°C, bez očiglednog uzroka kao što je prehlada ili neka druga infekcija.
Ovi opšti simptomi mogu prethoditi pojavi specifičnijih znakova nedeljama ili čak mesecima, zbog čega ih mnogi ljudi u početku ignorišu, pripisujući ih stresu ili užurbanom načinu života.
Promene na koži su jedan od najvidljivijih znakova lupusa. Najprepoznatljiviji znak, iako se ne vidi kod svih pacijenata, je karakterističan osip u obliku leptira (malarni osip) koji se širi preko obraza i korena nosa. Ovaj osip se često pojavljuje ili pogoršava nakon izlaganja sunčevoj svetlosti, što je poznato kao fotosenzitivnost.
Pored osipa u obliku leptira, mogu se pojaviti i druge kožne lezije, kao što su crvene, ljuskave mrlje na telu, rane u ustima ili nosu koje ne zarastaju i proređivanje ili gubitak kose u pramenovima. Ove promene mogu biti prvi jasan znak da se u telu dešava nešto više od jednostavne iritacije kože.
Bol u zglobovima, ukočenost i otok su još jedan ključni rani simptom lupusa. Upala zglobova (artritis) može uticati na prste, šake, zglobove i kolena, a bol je često simetričan, što znači da pogađa iste zglobove na obe strane tela. Jutarnja ukočenost može biti jaka i postepeno se smanjivati tokom dana.
Uz bol u zglobovima, mnogi takođe doživljavaju Rejnoov fenomen, stanje u kojem prsti na rukama i nogama postaju beli ili plavi i utrnuli kada su izloženi hladnoći ili stresu. Ovo se dešava zbog sužavanja krvnih sudova, a kada se cirkulacija vrati, prsti mogu postati crveni i bolni.
Kada bolest napada unutrašnje organe?
Iako su problemi sa kožom i zglobovima najčešći, lupus takođe može rano da utiče na vitalne organe. Kratak dah i oštar bol u grudima pri dubokom udisaju mogu ukazivati na pleuritis, upalu sluzokože pluća. Slično tome, upala srčane maramice (perikarditis) može izazvati bol u grudima. Jedna od najozbiljnijih komplikacija je upala bubrega, poznata kao lupusni nefritis.
Rani znaci mogu biti suptilni, kao što su otok nogu i stopala, visok krvni pritisak, tamna mokraća ili potreba za češćim mokrenjem noću. Neurološki simptomi takođe nisu retki i mogu uključivati neobjašnjive glavobolje, konfuziju i probleme sa pamćenjem i izražavanjem.
Koga najviše pogađa lupus i zašto je dijagnoza teška?
Iako svako može da razvije lupus, statistika pokazuje da bolest nesrazmerno pogađa žene, posebno one u reproduktivnom dobu između 15 i 45 godina. Smatra se da je rezultat kombinacije genetske predispozicije i faktora iz okoline, kao što su izlaganje suncu, određene infekcije ili lekovi.
Put do dijagnoze je često dug i frustrirajući jer se simptomi preklapaju sa mnogim drugim stanjima, kao što su reumatoidni artritis, fibromijalgija ili sindrom hroničnog umora. Ne postoji jedinstveni test za lupus; dijagnoza se zasniva na kombinaciji kliničke slike, fizičkog pregleda i niza laboratorijskih testova, uključujući testove krvi kao što su antinuklearna antitela (ANA) i analizu urina.
Zbog složenosti bolesti i njene nepredvidivosti, ako sumnjate na lupus zbog kombinacije gore navedenih simptoma, neophodno je potražiti savet lekara, poželjno reumatologa, koji je specijalizovan za autoimune bolesti. Rana dijagnoza i započinjanje lečenja mogu značajno pomoći u kontroli simptoma i sprečavanju dugoročnog oštećenja organa.
Izvor: ordinacija.vecernji.hr/zdravlje.kurir.rs
Zašto lupus češće pogađa žene? Reumatolog otkriva kako da na vreme prepoznate bolest sa hiljadu lica