Virusna upala pluća u sezoni super gripa: Simptomi koji zahtevaju hitno javljanje lekaru
U periodima kada širom sveta istovremeno cirkuliše više respiratornih virusa — poput sezonskog gripa, različitih sojeva korona virusa (uključujući SARS-CoV-2), respiratornog sincicijalnog virusa (RSV) i drugih — sve je češća pojava virusne upale pluća kao ozbiljne komplikacije ovih infekcija. Ovi virusi se lako prenose, brzo zahvataju veliki broj ljudi i, kod određenih osoba, mogu izazvati zapaljenje plućnog tkiva.
Virusna upala pluća je pneumonija koja se razvija kao posledica virusne infekcije pluća. Simptomi mogu uključivati povišenu telesnu temperaturu, kašalj, otežano disanje, drhtavicu, izražen umor i druge tegobe.
Simptomi virusne upale pluća često su slični simptomima bakterijske upale pluća, ali u zavisnosti od konkretnog virusa koji je uzrok infekcije, mogu se javiti i dodatni simptomi.
Veliki broj virusa može dovesti do virusne upale pluća, među kojima suvirus gripa i korona virusi, uključujući SARS-CoV-2, uzročnika bolesti COVID-19.
Iako je virusna upala pluća u većini slučajeva blaga i prolazi uz odgovarajuću negu, u retkim slučajevima može biti životno ugrožavajuća, naročito kod starijih osoba, male dece i osoba sa oslabljenim imunitetom.
Simptomi virusne upale pluća
Mogu se razlikovati po težini i mogu uključivati sledeće:
* povišenu telesnu temperaturu
* kašalj koji je u početku najčešće suv, ali kasnije može izbacivati žutu ili zelenu sluz
* otežano disanje
* drhtavicu
* groznicu
* bolove u mišićima
* umor
* opštu slabost (malaksalost)
* slabost
* gubitak apetita
Neke osobe sa virusnom upalom pluća mogu imati i bol u grlu ili glavobolju, u zavisnosti od osnovnog uzroka infekcije.
Virusna upala pluća se može različito ispoljiti u zavisnosti od uzrasta.
Mala deca sa virusnom upalom pluća uglavnom imaju blaže simptome koji se postepeno pogoršavaju. Kod deteta se može javiti primetno sviranje u grudima pri disanju, a koža i usne često dobijaju plavičastu nijansu zbog nedostatka kiseonika. Takođe je čest gubitak apetita. S druge strane, odrasli stariji od 65 godina mogu imati neuobičajeno nisku telesnu temperaturu, konfuziju i vrtoglavicu.
Uzroci
Veliki broj virusa može izazvati virusnu upalu pluća, uključujući:
* viruse gripa A, B i C
* korona viruse, uključujući one koji izazivaju COVID-19, bliskoistočni respiratorni sindrom (MERS) i teški akutni respiratorni sindrom (SARS)
* parainfluenza virus
* adenoviruse, koji izazivajubronhitisi neke prehlade
* varičela-zoster virus, koji izaziva ovčije boginje i herpes zoster
* respiratorni sincicijalni virus, koji je najopasniji kod male dece, ali može izazvati simptome slične prehladi kod ljudi svih uzrasta
Virusi se lako šire kada zaražene osobe kijaju ili kašlju. Osoba se takođe može zaraziti ako dođe u kontakt sa kontaminiranom površinom.
COVID-19
Korona virusi su velika porodica virusa koji izazivaju respiratorne bolesti i mogu dovesti do virusne upale pluća. Među njima je i SARS-CoV-2, virus koji izaziva COVID-19.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je izbijanje ovog virusa pandemijom 11. marta 2020. godine.
Prema podacima SZO, većina prijavljenih slučajeva je relativno blaga — 81% ljudi ima bolest bez komplikacija, 14% razvija tešku bolest i zahteva terapiju kiseonikom, dok je 5% potrebno lečenje u jedinici intenzivne nege.
Teška upala pluća je jedna od najčešćih komplikacija teškog oblika COVID-19. Može se razviti do kraja prve nedelje infekcije.
Osobe sa postojećim zdravstvenim problemima i stariji ljudi imaju veći rizik od razvoja teške upale pluća izazvane virusom SARS-CoV-2.
Situacija se i dalje razvija, pa se ovi nalazi i podaci mogu promeniti.
Koji su faktori rizika?
Virusna upala pluća može pogoditi svakoga, jer su virusi koji je izazivaju veoma zarazni.
Međutim, sledeći faktori mogu povećati rizik:
* starost preko 65 godina ili ispod 2 godine
* život u kolektivnom smeštaju (dom za stare, zatvor, studentski dom)
* rad u bolnici ili domu za stare
* pušenje
* zloupotreba alkohola ili ilegalnih droga
* hronične bolesti, poput srčanih, plućnih ili autoimunih bolesti
* oslabljen imuni sistem, npr. zbog raka ili HIV-a
* oporavak od nedavne virusne infekcije
Virusna upala pluća naspram bakterijske
Upala pluća je infekcija pluća. Lekari je klasifikuju prema uzroku.
Najčešći uzroci su:
* bakterije
* virusi
* gljivične infekcije
Bakterijska i virusna upala pluća su češće od one izazvane gljivicama.
Bakterije poput Streptococcus pneumoniae izazivaju bakterijsku upalu pluća, koja je obično teža od virusne.
Simptomi bakterijske upale pluća mogu uključivati:
* veoma visoku temperaturu
* jaku groznicu sa drhtavicom
* ubrzano disanje
* otežano disanje
* kašalj sa krvlju ili sluzi
* iscrpljenost ili nedostatak energije
Virusna upala pluća može imati slične simptome, ali su oni obično blaži.
Bakterijska upala pluća zahteva lečenje antibioticima. Antibiotici ne pomažu kod virusne upale pluća, osim ako se ne razvije dodatna bakterijska infekcija.
Dijagnoza
Lekar može postaviti dijagnozu virusne upale pluća.
Najpre će pitati o simptomima i obaviti fizički pregled. Tokom pregleda sluša pluća kako bi uočio abnormalne zvuke koji mogu ukazivati na upalu pluća.
Ti zvuci mogu uključivati pucketanje u plućima ili sviranje pri disanju. Lekar će takođe proveriti ubrzan rad srca i smanjen protok vazduha.
Ako posumnja na upalu pluća, lekar može zatražiti sledeće testove:
* rendgenski snimak grudnog koša
* bris nosa radi provere prisustva virusa
* analiza ispljuvka iz pluća
* krvne analize, uključujući kompletnu krvnu sliku (KKS)
* analiza gasova u arterijskoj krvi
Koji će testovi biti urađeni zavisi od težine simptoma i da li osoba spada u rizičnu grupu.
Kada se javiti lekaru
Osobe sa povećanim rizikom trebalo bi da se odmah jave lekaru, ili odu u hitnu pomoć ako dobiju simptome slične gripu uz bilo koji od sledećih znakova:
* visoku temperaturu
* konfuziju kod starijih osoba
* otežano ili ubrzano disanje
Upala pluća može biti veoma ozbiljna kod rizičnih osoba i zahteva hitno lečenje.
Mogućnosti lečenja
Virusna upala pluća najčešće prolazi sama od sebe, pa je lečenje usmereno na ublažavanje simptoma.
Osoba treba da se odmara i unosi dovoljno tečnosti. Lekar može prepisati lekove za ublažavanje kašlja. Takve lekove treba uzimati samo po savetu lekara, jer kašalj pomaže u čišćenju infekcije iz pluća.
Kod guste sluzi u plućima, lekar može preporučiti lekove za iskašljavanje.
U nekim slučajevima mogu se propisati antivirusni lekovi, naročito u ranoj fazi infekcije.
Retko, potrebna je hospitalizacija. Osobe starije od 65 godina, kao i one sa hroničnim bolestima, češće zahtevaju bolničko lečenje. Mala deca takođe imaju veći rizik od teških oblika bolesti.
Prevencija
Virusi koji izazivaju virusnu upalu pluća su zarazni.
Tokom sezone prehlade i gripa, moguće je preduzeti mere zaštite:
* često pranje ruku toplom vodom i sapunom
* izbegavanje dodirivanja nosa i usta
* dovoljno sna
* redovna fizička aktivnost
* ishrana bogata svežim voćem i povrćem
* održavanje fizičke distance i izbegavanje osoba koje kašlju ili kijaju
Zaključak
Većina ljudi sa virusnom upalom pluća se oporavi u roku od nekoliko nedelja. Međutim, kod nekih oporavak može trajati duže, naročito kod osoba sa oslabljenim imunitetom ili starijih od 65 godina.
Iako je virusna upala pluća zarazna, dobra higijena i briga o zdravlju mogu značajno smanjiti rizik od infekcije.
Izvor: medicalnewstoday.com/zdravlje.kurir.rs