DA LI STA ZNALI?

Mnoge žene ne shvataju da su usamljene: Suptilni znakovi koji upozoravaju na ovo stanje

Shutterstock
Pitanje usamljanosti posebno je aktuelno u vreme praznika, a stručnjaci upozoravaju da je mnogi nisu ni svesni.

Možda već znate da ste usamljeni. Ali iznenađujuća nova studija sugeriše da je značajan broj žena usamljеn, a da toga nije ni svestan. Ako ste jedna od njih, budite svesni da to može da bude štetno po vaše fizičko i mentalno zdravlje.

Studija, koja je obuhvatila 3.300 odraslih Amerikanaca, otkrila je da je 37 odsto žena (i 42 odsto muškaraca) reklo da se oseća usamljeno, ali da je veliki broj odraslih bio usamljеn, a da toga nije ni svestan. U studiji je korišćena skala usamljenosti Univerziteta u Kaliforniji u Los Anđelesu, koja se sastoji od 20 pitanja o tome koliko često se osoba oseća društveno povezana ili izolovana.

Zašto je to toliko važno? Pored toga što vas rastužuje, usamljenost takođe može imati ozbiljan uticaj na vaše fizičko zdravlje. Prema rečima stručnjaka iz Američkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti, usamljenost povećava rizik od niza ozbiljnih bolesti, uključujući srčane bolesti, dijabetes tipa 2, depresiju i demenciju.

Kako možete biti usamljeni, a da toga niste svesni?

Studija pokreće i niz drugih pitanja, kao što je kako je moguće biti usamljеn, a da toga niste ni svesni, i, što je još važnije, da li se to može promeniti.

- To je ljudska priroda. Vidimo to u depresiji, anksioznosti, pa čak i psihozama. Ove stvari se uvlače u nas gotovo neprimetno. Usamljenost ne dolazi odjednom, već se polako širi poput crne buđi. Male osećaje ili trenutke usamljenosti lako je zanemariti, dok se tokom vremena postepeno gomilaju u vama - kaže dr Aron P. Brinen, profesor psihijatrije i bihejvioralnih nauka na Univerzitetu Vanderbilt.

Poslednjih godina se mnogo diskutovalo o usamljenosti kod muškaraca i žena, ali ovogodišnja studija sugeriše da je oba pola doživljavaju u približno istoj meri.

Anksioznost i usamljenost često se međusobno pojačavaju, stvarajući osećaj izolacije i stalne zabrinutosti Foto: Shutterstock

- Međutim, žene imaju tendenciju da preuzmu više odgovornosti vezanih za brigu o nekome, bilo da su to deca ili stariji roditelji, a to može dovesti do osećaja izolacije. Ponekad je ženama teško da se brinu o sebi jer se osećaju krivim ili kao da to ne zaslužuju. Često osećaju da nemaju vremena za druženje ili ne mogu da pronađu vreme za sebe - kaže Tea Galager, profesorka psihijatrije u NYU Langone Health, prestižnoj bolnici Univerziteta u Njujorku.

Kada ste usamljeni, skloni ste da se polako distancirate od ljudi oko sebe, smatraju stručnjaci.

- Postoji mnogo načina na koje se to može dogoditi, ali prezauzetost, boravak u svom svetu i zaboravljanje da odgovarate na pozive i poruke mogu da hrane ovu dinamiku - objašnjava dr Brinen, a prof. Galager ističe da činjenica da se nezavisnost generalno smatra dobrom za žene takođe ne pomaže situaciji.

- U nezavisnosti je lako pomisliti: „Sama ću se snaći“, ali to često dovodi do toga da žene ostanu same sa osećajem usamljenosti. To je nešto što često čujem na terapiji i zato uvek govorim svojim pacijentkinjama da je traženje pomoći ako se osećaju usamljeno deo njihovog terapijskog procesa i „domaćeg zadatka“.

Suptilni znakovi usamljenosti

Svaka osoba ima drugačije iskustvo usamljenosti, ali postoje neki znakovi koji mogu ukazivati na to da polako upadate u ovo stanje ili da ste možda već tamo.

Sama pomisao na socijalizaciju je stresna

Socijalizacija zahteva trud, ali zaista može postati izvor anksioznosti ako niste bili dugo u blizini drugih.

- Ako niste okruženi s mnogo ljudi i sama pomisao na ponovno druženje vam je stresna, možda se osećate usamljeno. Lako je pomisliti i da ljudi ne vole vaše društvo, kao i da im niste zanimljivi, što druženje čini još težim i stresnijim - kaže dr Brinen.

Socijalizacija zahteva trud, ali zaista može postati izvor anksioznosti ako niste bili dugo u blizini drugih Foto: Shuterstock

Ne tražite društvo drugih

Moguće je da polako tonete u usamljenost, a onda vam padne na pamet da pozovete nekoga, ali odaberete nešto drugo, poput slušanja omiljenog podkasta ili gledanja serije.

- Možete li da zamislite te trenutke i zapitate se: "Da li sam zaista toliko želela da slušam taj podkast, ili mi druženje sa drugima oduzima previše truda?" – kaže dr Brinen.

Kažete sebi da ste introvert

Kao što kaže prof. Galager, introvertost nije isto što i usamljenost. Ljudi govore sebi da su introverti i da im prijatelji nisu potrebni, a na kraju ostanu usamljeni jer im zapravo trebaju.

Kao da ste isključeni

Usamljenost često sa sobom donosi i druga osećanja. Ako osećate da nemate energije, da ste letargični, razdražljivi, nemirni… imajte na umu da su to simptomi koji obično prate usamljenost, objašnjava Vilijam Čopik, profesor psihologije na Univerzitetu u Mičigenu.

- Ljudi koji se osećaju neobjašnjivo loše ili bezvoljno, mogu poboljšati raspoloženje druženjem sa bliskim ljudima - dodaje prof. Čopik.

Ne popunjavate praznine

Prirodno je da se prijatelji odsele ili promene hobije, ali ako ne popunite praznine drugim prijateljima ili društvenim aktivnostima, možda polako postajete usamljeni, upozorava prof. Galager.   

Praznici za usamljene predstavljaju izvor sete, tuge, a u nekim slučajevima i pravih depresivnih stanja Foto: Shutterstock

Želite da se povežete sa drugima, ali ne uspevate

Druženje zahteva trud i može delovati zastrašujuće ako to niste često radili.  Ako osećate čežnju da se povežete sa drugima, ali istovremeno to ne činite, moguće je da ste zaista usamljeni, kaže dr Brinen.

Šta možete da uradite?

Ako vas preopterećenost obavezama sprečava da komunicirate sa prijateljima, prof. Galager predlaže da učinite sve što možete da druženje postane prioritet i posmatrate ga kao brigu o sebi.

- Počnite sa malim koracima. To može biti poruka prijateljici koju niste videli neko vreme i pitanje da li ima vremena za kafu. Samo kratak razgovor, ne morate provesti ceo dan zajedno -  savetuje prof. Galager, naglašavajući da se trud u druženju isplati jer su osećaji usamljenosti često praćeni drugim problemima mentalnog zdravlja, a mogu imati i fizičke posledice.

Izvor: Zivim.jutarnji.hr/Zdravlje.Kurir.rs

Kako sprečiti prazničnu depresiju? Psiholog otkriva ko joj je posebno sklon