Rak grlića materice se može sprečiti: Efikasnost HPV vakcine nemamo šta više da dokazujemo, skrining je jednostavan
Rak grlića materice spada u retke karcinome koji se mogu izbeći. HPV vakcina i redovan skrinig mogu gotovo u potpunosti da spreče ovu bolest, ali mitovi, strah i pogrešne informacije i dalje koče javni odziv, istakao je ginekolog-onkolog prof. dr Aljoša Mandić sa Instituta za onkologiju Vojvodine na nedavno održanoj radionici "Zdravlje počinje tačnom informacijom". Podsetio je i da Srbija uprkos dostupnoj prevenciji i dalje ima veliki broj žena koje se javljaju u odmaklom stadijumu bolesti.
Januar se širom sveta obeležava kao mesec podizanja svesti o raku grlića materice, a u Evropi je treća nedelja posvećena prevenciji ove bolesti. Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut", svake godine se u Srbiji dijagnostikuje oko 1.300 slučajeva raka grlića materice, dok oko 460 žena izgubi bitku s ovom bolešću.
- Gotovo svaka mlada osoba, najčešće između 20. i 24. godine, dođe u kontakt sa humanim papiloma virusom. Oko 90 odsto populacije bude izloženo HPV-u, ali rak nastaje samo kod malog procenta žena. Ključ je u tome da većina infekcija spontano nestaje, dok mali broj prelazi u dugotrajnu formu, koja zatim može da pređe u transformacionu fazu i dovede do nastanka prekanceroznih i malignih promena - objašnjava prof. dr Mandić.
HPV infekcija pogađa i muškarce. Poslednjih godina u svetu se beleži porast karcinoma orofaringealne regije, dela ždrela koji obuhvata koren jezika, krajnike i meko nepce, a veliki deo ovih tumora javlja se upravo kod muškaraca i povezan je sa HPV-om. Doktor ističe da bi svest o tome da virus nije samo "ženski problem" moglo da utiče na veći obuhvat vakcinacijom.
Delimičan skrining
Srbija je, prema rečima prof. dr Mandića, u specifičnoj situaciji. Po učestalosti raka grlića materice nalazimo se u rangu zemalja u razvoju, dok su stope obolevanja od raka jajnika i endometrijuma slične onima u razvijenim državama. To stvara dvostruki teret - kasno otkrivanje bolesti i sve veći broj obolelih među starijom populacijom. U praksi, sve više pacijentkinja ima preko 70 godina, iako skrining formalno obuhvata žene do 65. godine.
- PAPA test nije sredstvo koje sprečava bolest, već način da se rano otkriju promene koje prethode raku. U Srbiji se i dalje koristi oportuni skrining, što znači da žene dolaze na pregled neujednačeno i bez jasnog poziva, zbog čega veliki broj njih ne bude obuhvaćen redovnim kontrolama - opominje ginekolog.
Vakcina bezbedna i efikasna
Kako skrining i dalje ne dopire do svih žena, posebno starijih, najveća šansa za smanjenje obolevanja leži u zaštiti budućih generacija. Devetovalentna vakcina pokriva najopasniji spektar visokoonkogenih tipova virusa i, kako ističe prof. Mandić, donosi korist i u prevenciji raka grlića materice i u zaštiti od drugih HPV-povezanih maligniteta genitalnog trakta, kako kod žena, tako i kod muškaraca.
- Ovo više nije nova vakcina, već jedna od najbezbednijih i najefikasnijih u savremenoj medicini i danas više nemamo šta da dokazujemo. Prvi efekti videli su se kroz pad genitalnih bradavica, zatim kroz značajno smanjenje prekanceroznih lezija, a sada, posle 20 godina praćenja, i kroz pad učestalosti raka grlića materice u zemljama sa visokim obuhvatom vakcinacije, poput Švedske, Finske, Australije i Velike Britanije - navodi doktor.
Prof. Mandić podseća da se danas radi i HPV testiranje, koje ima veću osetljivost od tradicionalnog PAPA testa, a samim tim i pouzdaniju procenu rizika. U državama koje prate ovaj model, žena sa urednim HPV testom posle 30. godine pet godina ne ulazi u skrining protokol, što smanjuje preglede, ali povećava preciznost blagovremnog otkrivanja promena. HPV testiranje je dostupno i u Srbiji, gde se u okviru skrining programa sve češće primenjuju kombinovani PAPA i HPV testovi.
Ulaganje u budućnost
Ipak, najveća prepreka ostaje nizak obuhvat vakcinacije u Srbiji. Dok skandinavske zemlje dostižu preko 90 odsto, kod nas je tek jednocifren i iznosi 8,5-9 odsto. Zbog toga, teret odluke sutra pada na generacije koje odrastaju bez zaštite.
- Jednog dana, kada odrasla ćerka dođe i pita majku i oca zašto nije vakcinisana kada je imala priliku, nećemo imati odgovor. Ovo je ulaganje u budućnost dece - poručuje prof. dr Mandić.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.