više faktora

Zašto je ženama teže da smršaju? 5 jednostavnih načina da to promenite

Shutterstock Kod žena je bazalni metabolizam niži, što znači da organizam u mirovanju troši manje kalorija
Žene neretko ulažu isti napor, ali promene dolaze sporije, a razlog leži u kombinaciji hormonskih i metaboličkih razlika.

Kombinacija hormonskih i metaboličkih razlika čini mršavljenje izazovnijim za žene nego za muškarce. Iako muškarci često brže vide rezultate kada promene ishranu i način života, žene neretko ulažu isti napor, ali promene dolaze sporije, kaže na svom blogu nutricionista Amela Ivković i navodi metaboličke razlike između muškaraca i žena. 

Razlike u telesnoj kompoziciji

Žene u proseku imaju veći procenat telesne mastii manju mišićnu masu u odnosu na muškarce. Zbog toga je njihov bazalni metabolizam niži, što znači da organizam u mirovanju troši manje kalorija.

Češći poremećaji povezani s težinom

Poremećaji rada štitaste žlezde, posebno hipotireoza, kod žena su pet do osam puta češći nego kod muškaraca. Usporeni rad štitaste žlezde usporava i metabolizam, pa je gubitak kilograma otežan.

Hipotireoza, koja je pet do osam puta češća kod žena, neretko ide sa viškom kilograma Foto: Shutterstock

Sindrom policističnih jajnika (PCOS), koji pogađa do 12 odsto žena, dodatno komplikuje proces mršavljenja zbog insulinske rezistencije i hormonskog disbalansa.

Izraženije želje za hranom i apetit

Istraživanja pokazuju da ženski mozak intenzivnije reaguje na mirise i ukuse hrane, posebno visokokaloričnih namirnica poput slatkiša i peciva. To može da oteža kontrolu želje za hranom, naročito u periodima hormonskih oscilacija.

Trudnoća i postporođajni period

Tokom trudnoće i dojenja dolazi do promena u nivou hormona, uključujući prolaktin, koji utiče na apetit i skladištenje energije. Kod nekih žena to dovodi do dugotrajnijeg zadržavanja telesne težine i sporijeg povratka na raniju liniju.

Veliki broj žena se posle trudnoće nikad ne vrate na pređašnju težinu Foto: Shutterstock

Kako lakše regulisati težinu

  • Trening snage: Vežbe sa opterećenjem povećavaju mišićnu masu i podižu bazalni metabolizam, pa organizam troši više kalorija i u mirovanju.
  • Dovoljan unos proteina: Preporučuje se oko 0,75 do 1 gram proteina po kilogramu telesne mase dnevno. Dobri izvori su jaja, riba, orašasti plodovi i semenke.
  • Ograničavanje namirnica koje remete hormonsku ravnotežu: Smanjen unos prerađenih ugljenih hidrata, trans masti i alkohola može da doprinese stabilnijem nivou šećera u krvi i boljoj kontroli apetita.
  • Upravljanje stresom: Hronični stres podiže nivo kortizola, što otežava mršavljenje. Tehnike opuštanja, poput meditacije i vođenih vežbi disanja, pomažu u regulaciji hormona stresa.
  • Savet stručnjaka: U situacijama kada su hormoni značajno poremećeni, konsultacija sa endokrinologom ili nutricionistom može da pomogne u definisanju individualnog plana ishrane i terapije.

Izvor: Nutricionista.ba/Zdravlje.kurir.rs

Devet razloga zašto ne gubite kilograme: Zbog čega vežbanje i dijete nekada nisu dovoljni?