Krpelji su već tu: Kako da se zaštitite i prepoznate prve znake lajmske bolesti?
Toplo vreme i predstojeći uskršnji praznici će vas prirodno mamiti napolje - u šetnje, izlete, boravak u prirodi. Ali dok vi uživate u pikniku, planinarenju ili boravku u dvorištu, krpelji traže priliku da se "prošetaju" i nahrane. Ovi sitni paraziti žive u šumama, na livadama i u visokoj travi, hrane se krvlju ljudi i životinja i pritom mogu da prenesu različite bolesti, od kojih je kod nas najčešća lajmska bolest.
Gde vrebaju i kako dolaze do "domaćina"
Krpelji ne skaču niti lete, već čekaju. Penju se na travu, lišće ili žbunje (na visini do 80 centimetara) i ispruže prednje noge. Kada neko prođe pored njih, zakače se za kožu ili odeću. Neki se odmah pričvrste, dok drugi šetaju po telu tražeći mesto gde je koža tanja. Najčešće biraju tople i skrivene delove tela, kao što su pazuh, pregib kolena, teme, prepone ili pupak.
Dok su pričvršćeni, krpelji mogu da preuzmu ili prenesu uzročnike bolesti. Nakon što se nahrane, otpadaju, ali pri sledećem ubodu mogu preneti infekciju novom domaćinu.
Krpelji su rasprostranjeni u većini regiona, pa se sa njima možete susresti i u urbanim sredinama, ne samo u divljini.
Kako da se zaštitite
Ne prenosi svaki krpelj bolest (procenjuje se da je oko 10–30% krpelja zaraženo bakterijom koja izaziva lajmsku bolest), ali je važno smanjiti rizik od ujeda. Kada boravite u prirodi, birajte zatvorenu obuću umesto sandala, nosite duge pantalone uvučene u čarape, majicu dugih rukava i po potrebi kapu, sve svetlih boja da biste ih lakše učili.
Krećite se utabanim stazama i izbegavajte provlačenje kroz visoku travu i nisko rastinje. Kućne ljubimce držite na povocu kako ne bi zalazili u područja gde ima krpelja.
Repelenti sa najmanje 20% DEET-a mogu dodatno da pomognu. Mogu se nanositi na odeću i izložene delove kože, dok se kod dece koriste pažljivo i u manjoj količini. Važno je znati da veća koncentracija DEET-a znači dužu zaštitu - oko dva sata za 10%, odnosno do pet sati za 30%. Ne preporučuju se proizvodi koji kombinuju zaštitu od sunca i repelent, jer se nanose različitom učestalošću.
Pregled nakon boravka u prirodi
Nakon boravka u šumi ili travi, pregledajte kožu - svoju, dečju i kod kućnih ljubimaca. Krpelji koji prenose lajmsku bolest mogu biti vrlo mali, ponekad veličine glave čiode, pa ih nije lako uočiti.
Po povratku kući preporučuje se tuširanje. Trljanje kože peškirom može ukloniti krpelje koji se još nisu pričvrstili. Odeću operite na višoj temperaturi ili jedobro istresite i ostavite na provetrenom mestu, jer krpelji ne podnose suve i tople uslove.
Kako pravilno ukloniti krpelja
Ako se krpelj već zakačio, važno je reagovati odmah - što duže ostane na koži, veći je rizik od prenosa bolesti. Skidanje u prvih 24 sata značajno smanjuje mogućnost infekcije.
Ne koristite "narodne metode" poput mazanja ulja, acetona, laka za nokte, alkohola i slično, da ne bi došlo do povraćanja crevnog sadržaja, a samim tim i infekcije. Umesto toga, uzmite pincetu sa tankim vrhom, uhvatite krpelja što bliže koži i izvucite ga ravnomernim pokretom, bez uvrtanja. Ako je ostao usni deo, opasnosti od prenošenja infekcije nema, ali vađenje ipak prepustite lekarima.
Nakon uklanjanja, operite ruke i mesto uboda sapunom i vodom. Krpelja možete sačuvati u zatvorenoj kesici ili ga fotografisati, kako bi lekar, ako zatreba, mogao da proceni o kojoj vrsti se radi. Ipak, važno je znati da se krpelji kod nas ne testiraju rutinski, pa dalji postupak zavisi pre svega od simptoma i vremena koje je krpelj proveo na koži.
Kada se javiti lekaru
Na mestu ujeda često se javlja mali crveni otok koji prolazi za nekoliko dana i ne znači nužno da je došlo do infekcije.
Mesto uboda valja pratiti u narednih mesec i po dana. Ako se pojavi novo crvenilo (u obliku kružne mete) obavezno se javite se lekaru što pre, jer je možda u pitanju prvi stadijum lajmske bolesti. Osim crvenila, na mestu uboda u ovom stadijumu se mogu javiti i drugi simptomi i znaci, kao što su uvećane limfne žlezde, stanje slično gripu ili prehladi - povišena temperatura, drhtavica, umor, bolovi u mišićima i zglobovima ili glavobolje.
Ukoliko primetite ove simptome, javite se izabranom lekaru u domu zdravlja, koji će vas uz uput, po potrebi, uputiti infektologu. Lajmska bolest se u ranoj fazi najčešće uspešno leči antibioticima i tada se u najvećem broju slučajeva tu i završava, bez trajnih posledica.
Međutim, ako se ne prepozna i ne leči na vreme, bolest može preći u drugi i treći stadijum i zahvatiti zglobove, nervni sistem i srce, što može dovesti do ozbiljnijih i dugotrajnijih tegoba.
Izvor: Mayoclinichealthsystem.org/Zdravlje.kurir.rs