dilema

Da li više proteina znači i više mišića? Nutricionista objašnjava šta je zaista presudno

Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izbor
Shutterstock Preteran unos ne donosi dodatnu korist za rast mišića, već samo povećava ukupan unos kalorija
Mnogi veruju da je za rast mišića dovoljno povećati unos proteina, ali stručnjaci objašnjavaju zašto to nije baš tako.

Da li je dovoljno jesti više proteina da bi mišići rasli? Mnogi veruju da će veći unos piletine, jaja ili proteinskih napitaka automatski dovesti do povećanja mišićne mase. Međutim, stručnjaci upozoravaju da proteini sami po sebi nisu dovoljni - bez treninga snage nema ni izgradnje mišića.

Klinička nutricionistkinja Vina V. iz bolnice Aster Whitefield u Bangaloru objašnjava da su za rast mišića neophodna tri uslova: trening sa opterećenjem, dovoljan unos proteina i vreme za oporavak.

Proteini nisu "okidač" za rast mišića

Tokom treninga snage u mišićima nastaju sitna oštećenja vlakana. Organizam ih zatim obnavlja koristeći aminokiseline iz proteina, zbog čega mišići postepeno postaju jači i veći.

- Ako nema fizičkog opterećenja, višak proteina neće se pretvoriti u mišiće. Organizam će ga iskoristiti kao izvor energije ili, ako se unosi više kalorija nego što se troši, višak može biti uskladišten u obliku masnih naslaga. Proteini, dakle, predstavljaju "građevinski materijal", ali je upravo vežbanje ono što pokreće proces izgradnje mišića - ističe nutricionista.

Snaga mišića često govori više o zdravlju nego što mislimo Foto: Shutterstock

Najbolji izvori proteina

Za većinu ljudi proteinski suplementi nisu neophodni jer se dovoljne količine mogu uneti ishranom, dodaje Vina V. 

- Dobri izvori proteina životinjskog porekla su jaja, piletina, nemasno meso, riba, mleko, grčki jogurt i mladi sir, dok među biljnim namirnicama prednjače soja i proizvodi od soje, sočivo, leblebije, pasulj, kinoa, orašasti plodovi i semenke.

Nutricionistkinja savetuje da se obrok bogat proteinima kombinuje sa zdravim ugljenim hidratima, poput pirinča i sočiva ili jogurta i voća, kako bi se posle treninga istovremeno podstakla obnova mišića i nadoknadila energija. 

Za razliku od većine biljnih izvora, proteini životinjskog porekla uglavnom sadrže sve esencijalne aminokiseline. Foto: Shutterstock

Nisu svi proteini dobar izbor

Iako se često reklamiraju kao zdravi, pojedini proizvodi nisu najbolji izbor za svakodnevnu ishranu. Proteinske pločice i aromatizovani proteinski napici često sadrže mnogo šećera, kalorija i aditiva. Prerađevine poput kobasica i salama bogate su natrijumom i konzervansima, dok pohovana i pržena piletina sadrži velike količine masti.

- Puter od kikirikija takođe se često smatra bogatim izvorom proteina, ali zapravo sadrži znatno više masti nego proteina, pa ga treba konzumirati umereno - savetuje nutricionista.

Ko bi trebalo da bude oprezan?

Povećan unos proteina bezbedan je za većinu zdravih osoba, ali osobe sa hroničnom bolešću bubrega, uznapredovalim bolestima jetre, naslednim poremećajima metabolizma ili gihtom trebalo bi da se pre većih promena u ishrani posavetuju sa lekarom.

- Optimalna količina proteina zavisi od uzrasta, nivoa fizičke aktivnosti i opšteg zdravstvenog stanja, a ne samo od želje za većim mišićima. Preteran unos ne donosi dodatnu korist za rast mišića, već samo povećava ukupan unos kalorija - poručuje Vina V. 

Izvor: Onlymyhealth.com/Zdravlje.kurir.rs

Najbolje vrste proteina za različite bolesti: Pomažu u regulisanju šećera i holesterola, čuvaju srce, vitkost...