Da li ćelavost ima i svojih prednosti? Jedno istraživanje pokazalo je neočekivanu vezu sa rakom prostate
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborGubitak kose mnogim muškarcima nije omiljena tema, ali jedno istraživanje pokazalo je da bi rana ćelavost mogla da bude povezana sa manjim rizikom od raka prostate.
Naučnici su utvrdili da su muškarci kojima je kosa počela da opada oko 30. godine imali 29 odsto manji rizik od razvoja raka prostate u odnosu na one koji nisu ćelavili. Kod onih koji su kosu počeli da gube još ranije rizik je bio čak 45 odsto manji, i to i za agresivne i za manje agresivne oblike bolesti.
Kakve veze imaju hormoni?
Zašto postoji ova povezanost još nije potpuno razjašnjeno. Istraživači smatraju da bi objašnjenje moglo da se krije u genetskim razlikama povezanim sa androgenima, odnosno muškim polnim hormonima.
Muški tip ćelavosti najčešće je povezan sa dihidrotestosteronom (DHT), hormonom koji nastaje iz testosterona. Kada je njegov uticaj pojačan, folikuli dlake se postepeno smanjuju, kosa postaje tanja i vremenom opada. Istovremeno, testosteron i srodni hormoni učestvuju i u rastu ćelija raka prostate, zbog čega naučnici pretpostavljaju da oba stanja mogu da imaju zajedničke biološke mehanizme.
- Obe pojave su česte, nasledne, povezane sa starenjem i androgenima, zbog čega nas je zanimalo da li među njima postoji veza - rekao je vođa istraživanja dr Džonatan Rajt.
Veza još nije do kraja razjašnjena
Ipak, stručnjaci upozoravaju da rezultate ne treba tumačiti kao razlog za opuštanje. Druga istraživanja dala su drugačije rezultate, uključujući studiju iz 2016. godine koja je ukazala da bi ćelavost u mlađem životnom dobu mogla da bude povezana sa većim rizikom od smrtnog ishoda raka prostate. Zbog toga su potrebna nova istraživanja kako bi se razjasnio stvarni odnos između gubitka kose i ove bolesti.
Rak prostate i dalje je jedan od najčešćih malignih tumora kod muškaraca, posle raka pluća i kolorektalnog karcinoma. U ranoj fazi često ne izaziva simptome, dok među prvim znacima mogu da se jave otežano mokrenje ili slabiji mlaz urina. Kada bolest uznapreduje, najčešće se širi na kosti, što može da izazove bolove i neurološke tegobe.
Lekari zato i dalje naglašavaju značaj preventivnih pregleda. Muškarcima prosečnog rizika skrining PSA testom se najčešće preporučuje između 55. i 69. godine, dok bi oni sa porodičnom istorijom bolesti trebalo da razgovaraju sa lekarom o ranijem testiranju, već od 40. godine.
Izvor: Nypost.com/Zdravlje.kurir.rs