bitno je

Može li voda da reguliše šećer u krvi? Stručnjaci otkrivaju kako hidratacija utiče na dijabetes

Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izbor
Shutterstock Dovoljan unos tečnosti može da pomogne boljoj kontroli dijabetesa na nekoliko načina
Može li voda da reguliše šećer u krvi? Kako hidratacija utiče na dijabetes tipa 2 i zašto dehidratacija može da pogorša nivo glukoze u krvi.
  • Voda ne snižava direktno šećer u krvi, ali dovoljan unos tečnosti može da spreči dehidrataciju koja dodatno pogoršava glukozu.
  • Kod dijabetesa tipa 2 hidratacija pomaže bubrezima, a može i da smanji rizik od kamena u bubregu i infekcija mokraćnih puteva.

Dijabetes tipa 2 je najčešći tip šećerne bolesti. U pitanju je hronični metabolički poremećaj tokom kojeg telo postaje otporno na dejstvo insulina (insulinska rezistencija) ili ne luči dovoljno hormona insulina kako bi održalo normalan nivo šećera u krvi. 

Dijabetes je bolest koja zahteva dobru kontrolu i disciplinu pacijenata. Nema jednostavnih rešenja, ali i pored toga pojedini pacijenti veruju da konzumacija vode može da omogući bolju regulaciju šećera. Stručnjaci napominju da sve zvuči previše dobro da bi bilo istinito.

Konzumacija vode ne snižava direktno nivo šećera u krvi, objašnjava Megan Asterino-McGeean, medicinska sestra i edukatorka za dijabetes.

- Ipak, dovoljan unos tečnosti može da spreči dehidrataciju koja može dodatno da pogorša povišen nivo šećera u krvi – dodaje ona.

Hidratacija i dijabetes

Konzumacija vode neće sniziti nivo šećera u krvi (glukoze). To, međutim, ipak ne znači da voda nije važna.

Osim opštih koristi za zdravlje, dovoljan unos tečnosti može da pomogne boljoj kontroli dijabetesa na nekoliko načina.

- Određeni lekovi za dijabetes tipa 2, poput inhibitora SGLT2, deluju tako što podstiču izlučivanje viška glukoze iz organizma putem mokraće. Pošto ovaj proces povećava gubitak tečnosti, posebno je važno unositi dovoljno vode - objašnjava Asterino-McGeean.

Pijenje vode pre obroka i tokom jela može da pojača osećaj sitosti Foto: Shutterstock

Pijenje vode pre obroka i tokom jela može da pojača osećaj sitosti, pa ćete možda konzumirati manje hrane. Dijabetes može da optereti i bubrege, ali dovoljan unos vode omogućava bubrezima bolje funkcionisanje i efikasniju filtraciju otpadnih materija, uključujući višak glukoze. Takođe može da smanji rizik od nastanka kamena u bubregu i infekcija mokraćnih puteva, objašnjava ona.

Postoji još jedan razlog zbog kojeg je hidratacija važna: dehidratacija i povišen nivo šećera u krvi često su međusobno povezani.

Dehidratacija i povišen šećer u krvi

- Dehidratacija može da poveća nivo šećera u krvi i da usled slabog unosa vode krv postane koncentrisanija - objašnjava Asterino-McGeean.

Da bismo razumeli zašto se to događa, važno je da znamo da se nivo šećera u krvi meri u miligramima po decilitru (mg/dL). Ova vrednost predstavlja odnos količine šećera, izražene u miligramima, i zapremine krvi, izražene u decilitrima. Kada u krvi ima manje vode nego obično, ista količina šećera nalazi se u manjoj količini tečnosti, pa koncentracija šećera raste.

- Međutim, dodatna konzumacija vode neće jednostavno „razblažiti“ višak šećera u krvi. Organizam pažljivo reguliše ravnotežu tečnosti. Ako popijete više vode nego što vam je potrebno, telo će višak izbaciti putem mokraće. U ovoj situaciji bubrezi rade pojačano kako bi izbacili višak šećera putem urina. Ako ne nadoknadite izgubljenu tečnost, povišen šećer u krvi može da poveća rizik od dehidratacije – objašnjava Asterino-McGeean.

Nagli skokovi šećera posle obroka su prvi znak poremećaja metabolizma Foto: Shutterstock

Kratkoročno, teška dehidratacija u kombinaciji sa izrazito povišenim nivoom šećera u krvi može da poveća rizik od opasnih komplikacija. Među njima su hiperosmolarno hiperglikemijsko stanje (HHS) i dijabetička ketoacidoza (DKA).

Dugoročno, kombinacija povišenog šećera u krvi i dehidratacije može dodatno da optereti organizam i izazove ili pogorša oštećenje nerava i bubrega. Dobra vest jeste da redovan unos tečnosti i pridržavanje plana lečenja dijabetesa mogu da pomognu u prekidanju ovog začaranog kruga.

Koliko vode bi trebalo da piju osobe s dijabetesom?

Ne postoji jedinstven odgovor na ovo pitanje. Dnevne potrebe svake osobe su drugačije, kaže Asterino-McGeean.

Potrebe za tečnošću mogu da zavise od:

- Uzrasta
- Nivoa fizičke aktivnosti
- Hroničnih bolesti
- Lekova koje uzimate
- Metabolizma

Ipak, preporuka stručnjaka jeste da voda bude osnovni izbor za hidrataciju.

Ostali napici i namirnice koji mogu da pomognu u održavanju hidratacije kod osoba sa dijabetesom jesu čaj ili kafa bez dodatog šećera. Savetuju se i namirnice sa visokim sadržajem vode koje su pogodne za ishranu osoba sa dijabetesom, poput krastavaca, ajsberg salate, celera i paradajza.

Savetuju se krastavac, ajsberg salata, celer Foto: Shutterstock

Pijte dovoljno vode

Dovoljan unos vode jedan je od najjednostavnijih načina da podržite opšte zdravlje ako imate dijabetes. Ipak, voda nije lek za ovu bolest.

- Voda nije terapija za dijabetes, ali jeste važna pomoć u lečenju. Lekovi i plan kontrole bolesti, prema preporuci doktora, imaju glavnu ulogu, dok bi dobra hidratacija mogla da pomogne u očuvanju opšteg zdravlja - ponavlja Asterino-McGeean.

Česta žeđ, umor i zamućen vid mogu biti znaci dijabetesa tipa 2: Telo šalje upozorenja pre nego što se razviju ozbiljne komplikacije

Izvor: clevelandclinic.org/ zdravlje.kurir.rs