12 posledica upotrebe mobilnih telefona od malih nogu: Stručnjak upozorava roditelje: "Nisu to igračke, tako se ne kupuje mir"

Shutterstock, Privatna Arhiva

Deca su danas od malih nogu izložena mobilnim telefonima i tehnologiji. Na koji način to utiče na njihov razvoj i na to kakvu će interakciju imati sa vršnjacima i okolinom, razgovarali smo sa Katarinom Jonev Ćiraković, stručnjakom za bezbednost dece na internetu.

Svedoci smo poslednjih nekoliko godina da su deci i bebama prve igračke postale mobilni telefoni. Gotovo u svakom parku možete videti dete ispred ekrana ili dok se vozi u kolicima.

Roditelji, nažalost, često nisu svesni koje posledice nosi sa sobom izlaganje ekranima dece najnižeg uzrasta, a sve veći broj studija na globalnom nivou govore upravo o štetnosti i potencijalnim negativnim posledicama po razvoj dete.

- Ovo se posebno odnosi na roditelji koji ne znaju da povuku granicu korišćenja ekrana u sopstvenom domu i dozvoljavaju deci predškolskog uzrasta da budu i po više sati dnevno ispred mobilnog telefona. Bebama telefoni nisu potrebni, očito su potrebniji roditeljima koji pokušavaju da smire dete ili ,,kupe” malo mira za sebe - kaže Ćiraković za Zdravlje Kurir.

Ako decu od malih nogu navikavate na gledanje u ekran (telefon, tablet, računar, televizor), onda morate da znate potencijalne rizike po razvoj deteta, upozorava Ćiraković. To su najčešće:

  • nedostatak pažnje
  • smanjena koncentracija
  • teža socijalizacija deteta
  • potencijalna gojaznost
  • problem sa vidom
  • uticaj na razvoj govora i komunikacije
  • dete će kasnije krenuti da čita i piše
  • nepravilno spavanje
  • uticaj na kratkoročno pamćenje
  • (ne)razlikovanje stvarnog od nestvarnog sveta
  • razdražljivost
  • promene u raspoloženju (kada se ekran ugasi)

Shutterstock 
Beba ne razlikuje šta je stvaran život a šta se dešava na ekranufoto: Shutterstock

Telefon smanjuje interakciju sa roditeljima

Prvih nekoliko meseci beba uči o svetu oko sebe posmatrajući, dodirujući i, stavljajući stvari u usta, objašnjava Katarina. To ne znači da će joj baš sve odmah biti jasno ali polako uči.

- Već sa pola godine dete može da razazna izraze lica svojih roditelja – kada su nasmejani ili ljuti, po tonu glasa može da vidi da li su raspoloženi ili ne. Beba koja je naviknuta da gleda u ekran ne može sa lakoćom da ima interakciju sa roditeljima jer joj je pomešana stvarnost sa stvarima koje vidi sa ekrana.

Sa druge strane, i roditelji prave grešku ako su pored bebe, a konstantno drže telefon u ruci, upozorava naša sagovornica.

- Dete plače ili guguče, hoće da se igra ili nosi, a roditelj gleda u telefon ne obraćujući pažnju. Dete se može osetiti zapostavljenim zbog nereagovanja a to kasnije u životu može da negativno utiče na razvoj socijalnih veština, komunikacije i igre sa vršnjacima.

Deca do dve godine ne treba da koriste ekrane

Mnogi roditelji se pitaju koja je "prava mera" kada je u pitanju korišćenje mobilnih telefona, postoji li "bezbedno vreme korišćenja" mobilnih uređaja i do kog uzrasta deca ne bi trebalo da dolaze u dodir sa tom vrstom tehnologije.

- Deca mlađa od dve godine uopšte ne bi trebalo da provode vreme ispred ekrana bilo koje vrste (TV, mobilni telefon, tablet, računar), izuzev učešća u razgovorima odraslih putem video-četa. U ovom periodu bebin mozak se formira, beba uči, gleda i imitira.

Ekrani ometaju bebu i smanjuju joj koncentraciju

- Da li beba koju hranite, dok gleda u telefon, zna šta je i koliko zapravo pojela? Da li potencijalno ova navika može da izazove poremećaje u ishrani u kasnijem životnom dobu? U ovom periodu beba uči i da se obrće, prevrće, mlatara rukicama i nogicama, otkriva čari hodanja, a uz telefon ona – sedi. Miruje u mestu umesto da bude fizički aktivna, što joj je neophodno za pravilan razvoj tela a posebno mozga. Gleda hipnotizovano u brzo pokretne slike i situacije koje ne razume, jer ne razlikuje šta je stvaran život a šta se dešava na ekranu - objašnjava Ćiraković.

Shutterstock 
I roditelji prave grešku ako su pored bebe, a konstantno drže telefon u rucifoto: Shutterstock

Predškolci ispred ekrana maksimalno jedan sat dnevno

Naša sagovornica istiće da sve ovo važi i za ekrane televizora kao i za mobilni, tablet, računar.

- Potrudite se da kada ste sa detetom u sobi gde se nalazi televizor on ne bude uključen, pogotovo ne da radi non stop. Deca predškolskog uzrasta, od 2 do 5 godina, ne bi trebalo da provode ispred ekrana više od 1 sat dnevno. Neke studije čak podižu granicu na 3 godine. Tih sat vremena treba da bude kvalitetnog i obrazovnog karaktera pre svega, uz prisustvo i asistenciju roditelja. Za decu uzrasta od šest i više godina, preporuka je da roditelji sami kreiraju plan korišćenja uređaja sa ekranima - napominje Ćiraković.

Ovaj plan se odnosi na ograničenja u vremenu, kvalitetu, ali i kreiranje porodičnih pravila (nema ekrana tokom obroka, pred spavanje, noću…). Onoliko vremena koliko dete provede ispred ekrana (naprimer pola sata), duplo više mora da provede u fizičkoj aktivnosti (sat vremena).

Roditelji treba da daju dobar primer deci

Nove tehnologije ,,idu na ruku deci i osmišljena su tako da se deca brzo snađu i nauče baš sve što im je potrebno za korišćenje pametnih spravica. Stoga se javlja pitanje na koji način rodilteji mogu zaštitit decu od štetnog uticaja i opasnosti koje se kriju iza korišćenja mobilnih telefona?

- Roditeljima je takođe pripala još jedna važna uloga i odgovornost - oni su ti koji moraju da odluče o upotrebi tehnologije u kući i porodici. A „odlučivanje“ u ovom smislu znači razgovor, planiranje i raspored upotrebe telefona, računara, tableta (pa čak i televizora), medija, strogo ograničavanje vremena koje deca posvećuju ekranima, pronalaženje novih načina zabave u porodici i planiranje zajedničkih aktivnosti.

Ono što je takođe važno, a što ume da bude poprilično zahtevno, je da roditelji treba da daju dobar primer deci vlastitim promišljenim i selektivnim korišćenjem tehnologije.

Shutterstock 
Onoliko vremena koliko dete provede ispred ekrana duplo više mora da provede u fizičkoj aktivnostifoto: Shutterstock

Knjiga kao pomoć roditeljima

Katarina je i autor knjige ,,Uticaj mobilnih telefona na razvoj dece” koja je nastala kao plod gotovo petogodišnjeg istraživanja i rada sa roditeljima.

- Ukoliko sa decom o bezbednosti na internetu razgovaramo tek kada krenu u školu – zakasnili smo, a svedoci smo da deca u najranijem uzrastu su akteri u virtuelnom prostoru. Želela sam da ohrabrim i usmerim roditelje kako da nove tehnologije uvedu postepeno u život svog deteta, kako da ga nauče da je pravilno koristi i kako da iskoriste sve prednosti virtuelnog prostora.

Privantna arhiva 
Katarina je i autor knjige ,,Uticaj mobilnih telefona na razvoj dece”foto: Privantna arhiva

Uz sve pozitivne aspekte, roditelji moraju da znaju i negativnom uticaju mobilnih telefona, a posebno video igrica, na razvoj deteta.

- Da bi se deca predškolskog uzrasta pravilo razvijala potrebno je da vreme provode ne samo u digitalnoj sferi već i u socijalnoj, aktivnoj, kreativnoj, slobodnoj igri. Bitno je izbeći zamke stvaranja zavisnosti od interneta, mobilnog telefona i video igrica a koja je poprimila epidemijske razmere. Odrastanje dece u digitalnoj eri postavlja nove izazove pred roditelje ali i pred decu. Potencijal novih tehnologija je veliki, ali postoje i određene opasnosti koje ne smemo da ispustimo iz vida.

Treba izvući najbolje iz digitalizacije

Tehnologija je prisutna u životima ljudi zbog bržeg i jednostavnijeg obavljanja svakodnevnih zadataka. Danas je tehnologija potrebna, neizbežna, a uz to i zabavna te je od velike važnosti naučiti kako da doziramo i usmeravamo njenu upotrebu, naročito kada je reč o deci predškolskog uzrasta koji su u bitnom, razvojnom dobu.

- Digitalizacija je nešto od čega se ne može pobeći, a ukoliko želimo da naša deca idu u korak sa svetom i tehnologijom, na nama je da im pružimo najbolje i najkvalitetnije što tehnologija može da pruži kada za to dođe vreme.

Olivera Marković

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.