Saveti stručnjaka

Veza između emocija i digestivnih smetnji: Dr Dušan Vešović otkriva kako stres, tuga i anksioznost utiču na varenje

Shutterstock, Privatna Arhiva

Da li ste ikada osetili „leptiriće u stomaku“ pred važan događaj? Ili možda probavne smetnje u stresnim situacijama? Ova pojava nije slučajna – veza između našeg uma i digestivnog sistema je duboka i snažna. Evo kako emocije utiču na varenje i šta možete učiniti da održite ravnotežu...

- Digestivni sistem je usko povezan sa nervnim sistemom, posebno preko vagusnog nerva, glavnog kanala komunikacije između creva i mozga - kaže na svom Instagram nalogu specijalista medicine rada, farmacije i lekar integrativne medicine prof. dr Dušan Vešović

Prema njegovim rečima stres, anksioznost i tuga mogu izazvati:

* Poremećaje poput nadimanja, bola u stomaku i grčeva.

* Promene u crevnoj mikroflori, što može oslabiti imunitet i izazvati upale.

* Poremećaj u lučenju probavnih sokova, što otežava varenje.

„Drugi mozak“: Crevni mikrobiom 

- Creva nisu samo organ za varenje – ona su dom trilionima bakterija koje utiču na naše raspoloženje. Neravnoteža u crevnom mikrobiomu može pojačati osećaj anksioznosti i depresije, dok zdrava mikroflora podržava stabilnost emocija.

Neravnoteža u crevnom mikrobiomu može pojačati osećaj anksioznosti i depresije, dok zdrava mikroflora podržava stabilnost emocija. Foto: Shutterstock

Uobičajene smetnje izazvane stresom 

Sindrom iritabilnog creva (IBS): Povezan sa anksioznošću i hroničnim stresom.

Gastritis i čir: Često povezani sa negativnim emocijama poput ljutnje ili tuge.

Poremećaji apetita: Prekomerno ili smanjeno jedenje usled emocionalnih promena.

Kako umiriti i um i stomak?

Tehnike opuštanja: Meditacija, molitva, joga i duboko disanje pomažu u smanjenju stresa.

Zdrava ishrana: Fermentisane namirnice poput kefira i kiselog kupusa podržavaju mikrobiom.

Fizička aktivnost:Hodanje i lagani trening poboljšavaju probavu i smanjuju napetost.

Vođenje dnevnika emocija: Pomaže u identifikaciji stresnih okidača.

Meditacija, molitva, joga i duboko disanje pomažu u smanjenju stresa Foto: Shutterstock

Potražite pomoć 

- Ako emocionalni stres često prati probavne probleme, razmislite o konsultaciji sa psihologom ili nutricionistom koji može pružiti personalizovane savete. Vaše emocije i probava su neraskidivo povezani – briga o jednom, znači i brigu o drugom - savetuje dr Vešović. 

Kad hrana postane uteha i beg: Psihijatar otkriva vezu između dopamina i prejedanja