Sedam zasladjivaca koji narusavaju pamćenje: Ima ih u gaziranim pićima, poslasticama, jogurtu
Ishrana bogata sa ovih sedam vrsta zaslađivača povezana je sa ubrzanim kognitivnim opadanjem, upozoravaju neurolozi.
Zaslađivači – aspartam, saharin, acesulfam-K, eritritol, ksilitol, sorbitol i tagatoza – nalaze se u industrijski prerađenoj hrani i pićima poput gaziranih napitaka, proteinskih pločica, jogurta i niskokaloričnih poslastica.
Ljudi koji su u proseku unosili više od 190 miligrama ovih zaslađivača dnevno tokom godinu dana, imali su 62% brže opadanje sposobnosti razmišljanja i pamćenja u poređenju sa onima koji su unosili samo 20 mg. Za poređenje, jedna limenka dijetalne kole sadrži oko 200 mg zaslađivača, dok jedna kesica Sweet’N Low ima oko 20 mg.
Prema istraživačima iz Američke akademije za neurologiju, ovakav kognitivni pad može se uporediti sa starenjem od oko godinu i po dana.
Zanimljivo je da je veza primećena kod osoba mlađih od 60 godina, dok kod starijih nije uočena. Kod osoba sa dijabetesom rizik je bio još izraženiji, verovatno zato što češće koriste veštačke zaslađivače kao zamenu za šećer.
- Zaslađivači sa malo ili bez kalorija često se posmatraju kao zdrava alternativa šećeru, ali naša otkrića sugerišu da neki od njih mogu imati negativan uticaj na zdravlje mozga tokom vremena - izjavila je dr Klaudija Kimije Suemoto sa Univerziteta u São Paulu.
Šta je pokazalo istraživanje?
Istraživanje, sprovedeno u Brazilu, pratilo je zdravstveno stanje 12.772 odrasle osobe prosečne starosti 52 godine, u periodu do osam godina. Učesnici su podeljeni u tri grupe prema količini zaslađivača u svakodnevnoj ishrani, a njihove kognitivne sposobnosti testirane su na početku, sredinom i na kraju istraživanja.
Rezultati su pokazali da nisu samo najveći potrošači zaslađivača imali problem – i osobe iz „srednje grupe“ beležile su 35% brže opadanje kognitivnih sposobnosti u odnosu na grupu sa najmanjim unosom. Najizraženije promene uočene su u oblasti pamćenja.
Sorbitol, koji se najčešće koristi u žvakama bez šećera, bio je zaslađivač koji se najviše konzumirao – prosečno 64 mg dnevno. Jedino kod tagatoze nije primećena veza sa kognitivnim opadanjem. Ona se koristi u čokoladi, žitaricama, gaziranim pićima i sladoledima.
Naučnici ipak napominju da rezultati ne znače nužno da su zaslađivači direktan uzrok kognitivnog propadanja – mogu postojati i drugi faktori. Takođe, nisu bili obuhvaćeni svi veštački zaslađivači, a učesnici su sami prijavljivali šta jedu, što može biti nepouzdano.
Prema američkoj Upravi za hranu i lekove (FDA), aspartam, saharin i acesulfam-K odobreni su kao aditivi i smatraju se bezbednim za opštu populaciju. FDA takođe bezbednima smatra eritritol, tagatozu, sorbitol i ksilitol.
Rizik od srčanog udara i problemi sa varenjem
Ipak, postoji upozorenja: ksilitol je povezan sa povećanim rizikom od srčanog udara i šloga kod osoba koje unose više od 30 grama dnevno (što odgovara jednoj kugli „keto“ sladoleda), dok je eritritol povezan sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih događaja. Obojica potiču iz biljaka, ali mogu izazvati i gastrointestinalne tegobe. Hemijski sintetisani zaslađivači takođe su povezani sa problemima varenja.
Aspartam, koji se često koristi u gaziranim pićima, Svetska agencija za istraživanje raka (IARC) klasifikovala je 2023. godine kao „moguće kancerogen“. Međutim, stručni panel Svetske zdravstvene organizacije (SZO) i Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) u isto vreme je zaključio da ne predstavlja zdravstvenu pretnju u dozvoljenim količinama.
- Potrebno je više istraživanja kako bi se naši nalazi potvrdili i kako bismo ispitali da li druge prirodne zamene za šećer, poput voćnog pirea, meda, javorovog sirupa ili šećera od kokosa, mogu biti efikasne alternative - dodala je dr Suemoto.
Izvor: independent.co.uk/zdravlje.kurir.rs
Pet prirodnih zaslađivača: Nutricionista preporučuje najbolje zamene za šećer