Da li je abnormalan EKG nalaz razlog za zabrinutost? Evo šta otkriva kardilog
Elektrokardiogram (EKG) spada među najčešće izvođene dijagnostičke testove u svetu, tačnije svake godine uradi se više od 300 miliona, pokazuju podaci objavljeni u časopisu Lancet Digital Health. Ova metoda, u upotrebi već više od jednog veka, i dalje je jedna od osnovnih kada se sumnja na srčane probleme.
- EKG beleži električne impulse srca i daje nam informacije o frekvenciji, ritmu, veličini srca, ali i o tome da li je srce oštećeno i da li se radi o akutnom ili starom oštećenju - objašnjava dr Meri En Bauman, kardiolog i volonterka Američkog udruženja za srce (AHA).
Šta EKG može da otkrije?
Ovaj test pomaže lekarima da otkriju aritmije (nepravilan srčani ritam), postojanje suženih ili zapušenih arterija, znakove preležanog ili aktuelnog infarkta, kardiomiopatije (zadebljanje ili uvećanje srčanih zidova), kao i efikasnost terapije kod bolesti srca. Prednost je i što je reč o relativno dostupnom i cenovno prihvatljivom testu, koji osiguranje u većini slučajeva pokriva.
Ako imate bol u grudima, otežano disanje, stalni umor, slabost, lupanje ili preskakanje srca, gotovo je sigurno da će lekar tražiti EKG.
Kako izgleda izvođenje testa?
Test se radi tako što se na telo postavi 12 malih senzora (elektroda) sa lepljivom površinom. Kod muškaraca se ponekad obrije deo grudnog koša kako bi se elektroda bolje zalepila.
Putem elektroda računar beleži električne impulse koji nastaju pri svakom otkucaju srca. Talasi se prikazuju na ekranu ili papiru, a lekar tumači da li su kontrakcije pretkomora i komora normalne.
- Rezultati su trenutno dostupni. Ako se uoči nešto zabrinjavajuće, lekar reaguje odmah - kaže dr Bauman.
Kada se preporučuje EKG?
Lekari ga savetuju kod bola u grudima, vrtoglavice, zbunjenosti, ubrzanog pulsa, otežanog disanja, iscrpljenosti ili smanjene sposobnosti za fizički napor.
- Dešava se da pacijent doživi moždani udar, a da se ne zna uzrok. U takvim slučajevima EKG može da otkrije atrijalnu fibrilaciju ili neku drugu aritmiju koja je dovela do moždanog udara - objašnjava dr Bauman.
Kod osoba bez simptoma i niskog rizika EKG se ne preporučuje rutinski. U nekim slučajevima, kada standardni EKG ne pokaže uzrok tegoba, može se koristiti tzv. ambulantni EKG, holter monitor koji pacijent nosi jedan do dva dana i koji kontinuirano meri rad srca. Ako su simptomi ređi ili neuhvatljivi, koristi se monitor događaja, koji pacijent nosi i po mesec dana i koji snima ritam samo kada se javi abnormalnost.
Šta znači abnormalan nalaz?
Ne mora svako odstupanje da bude alarmantno, ali može ukazivati na:
- Infarkt srca - EKG pokazuje da li je infarkt u toku ili se dogodio ranije, a pacijent nije znao.
- Defekte i nepravilnosti - srce može imati oblik ili veličinu koji otežavaju pumpanje krvi.
- Neželjene efekte lekova - određeni lekovi za pritisak ili aritmije mogu izazvati poremećaje ritma.
- Disbalans elektrolita - poremećaj nivoa kalijuma, natrijuma, kalcijuma ili magnezijuma utiče na električne signale srca.
- Aritmije - EKG jasno pokazuje da li srce kuca prebrzo, presporo ili van ritma.
Šta dalje?
Ako je nalaz abnormalan, lekar odmah preporučuje dodatna ispitivanja ili terapiju. Nekada je potreban ultrazvuk srca ili test protoka krvi kroz koronarne arterije. Ipak, dr Bauman upozorava da se EKG ne sme posmatrati kao konačna potvrda zdravlja srca.
- Možete imati savršeno normalan elektrokardiogram, a već sutradan doživeti srčani udar. Zato EKG ne sme da uljuljka pacijente u lažnu sigurnost - kaže ona.
Zato su, pored dijagnostike, jednako važni i svakodnevni izbori: zdrava ishrana, fizička aktivnost i prestanak pušenja. Samo tako može da se održi dobro zdravlje srca i EKG ostane uredan i u budućnosti.
Izvor: Everydayhealth.com/zdravlje.kurir.rs