Da li su suplementi bezbedni za decu? Vodič za mališane sa izbirljivim apetitom
U gotovo svakom supermarketu, na rafovima sa zdravom hranom, mogu se naći šarena pakovanja vitaminskih i mineralnih suplemenata namenjenih deci. Obećanja na ambalaži idu od jačanja imuniteta do podrške razvoju mozga i zdravom rastu.
Takva tvrdnje lako mogu navesti roditelje da pomisle kako su suplementi neophodni za zdrav razvoj deteta, naročito ako ono izbegava raznovrsnu hranu.
Koje su hranljive materije deci zaista potrebne?
Deci je za zdrav razvoj potreban širok spektar vitamina i minerala, uključujući vitamine A, B, C, D, E i K, kao i folat, kalcijum, jod, gvožđe i cink. Ove materije igraju ključnu ulogu u razvoju mozga i nerava, vida, jačini kostiju, imunološkoj funkciji, metabolizmu i održavanju zdrave telesne težine.
Međutim, većina zdrave dece sve te nutrijente može, i trebalo bi, da dobija iz hrane, a ne iz suplemenata.
Čak i deca sa selektivnim prehrambenim navikama uglavnom unose dovoljno hranljivih materija kroz svakodnevnu ishranu. Mnoge namirnice koje svakodnevno konzumiraju, kao što su žitarice za doručak, mleko i hleb, već su obogaćene vitaminima i mineralima poput vitamina B, kalcijuma, gvožđa i joda.
Šta kaže nauka?
Iako mnogi dečiji suplementi tvrde da poboljšavaju imunitet, podstiču rast i opšte zdravlje, postoji malo čvrstih naučnih dokaza da oni zaista imaju takav efekat kod zdrave dece.
Vodeće zdravstvene organizacije preporučuju da deca koja jedu raznovrsno ne bi trebalo da uzimaju dodatne suplemente.
Istraživanja dosledno pokazuju da je unos vitamina i minerala putem cele, prirodne hrane znatno efikasniji nego kroz suplementaciju. Hrana ne sadrži samo vitamine i minerale, već i vlakna, enzime i bioaktivne komponente poput fitonutrijenata i zdravih masti, a sve to zajedno poboljšava apsorpciju i iskorišćenje nutrijenata, što suplementi ne mogu da zamene.
Potencijalni rizici i neželjeni efekti
Roditelji bi trebalo da znaju da suplementi nisu potpuno bezopasni.
Vitamini rastvorljivi u mastima (A, D, E i K) mogu se nakupljati u organizmu ako se uzimaju u prekomernim količinama i dovesti do toksičnih nivoa. U slučaju vitamina A i D, to može da ima ozbiljne posledice, pa čak i bude opasno po život.
Visoke doze vitamina rastvorljivih u vodi, poput vitamina C, iako manje rizične, mogu izazvati nuspojave kao što su dijareja ili ometanje apsorpcije drugih nutrijenata.
Takođe, mnogi suplementi za decu su aromatizovani i zaslađeni kako bi bili ukusniji, ali to znači i dodatak šećera i veštačkih sastojaka, što može da ugrozi razvoj zdravih navika u ishrani.
Šta roditelji mogu da urade?
Najbolji način da dete dobije sve potrebne vitamine i minerale jeste raznovrsna i uravnotežena ishrana. To podrazumeva unos mlečnih proizvoda, mesa, ribe, integralnih žitarica, mahunarki, semenki, orašastih plodova i što više raznobojnog voća i povrća.
Ako se svakodnevno borite sa "malim diktatorom" zbog jednog zrna graška, niste sami. Istraživanja pokazuju da skoro polovina dece prolazi kroz fazu probirljivosti u jelu, što je ponašanje koje vuče koren iz evolucije.
Naši preci su razvili odbojnost prema nepoznatoj ili gorkoj hrani kako bi izbegli potencijalne otrove, ali su istovremeno učili da traže i čuvaju kaloričnu, ukusnu hranu da bi preživeli.
Kako podstaći zdravije navike u ishrani?
Evo nekoliko jednostavnih, ali efikasnih saveta:
- Kombinujte poznato i nepoznato:dodajte zdravije sastojke poznatim jelima. Na primer, u pire krompir umešajte karfiol ili celer.
- Zamenite postepeno:pređite sa belog hleba, testenine i pirinča na integralne varijante tako što ćete ih prvo mešati.
- Uparite novu hranu sa omiljenom:ponudite voće uz jogurt ili dodajte šareni sos poznatim jelima kako bi novi ukusi bili manje "zastrašujući".
Na ovaj način možete postepeno razvijati zdravije navike i pozitivan odnos prema hrani, čak i kod najizbirljivijih mališana.
Kada su suplementi ipak potrebni?
U nekim slučajevima suplementacija može biti opravdana, na primer, kod dece sa dijagnostikovanim nedostacima nutrijenata, određenim zdravstvenim stanjima ili jako ograničenom ishranom.
Tada je važno da se roditelji posavetuju sa lekarom ili nutricionistom, a ne da sami uvode dodatke. Upozoravajući znaci mogu da uključuju uporan zatvor, usporen rast ili ozbiljan nedostatak apetita.
Umesto zaključka
Za većinu dece, vitaminski suplementi nisu potrebni, a u nekim slučajevima mogu naneti više štete nego koristi.
Fokusirajte se na raznovrsnu ishranu, uvodite promene postepeno i budite strpljivi, jer zdrave navike ne nastaju preko noći.
Izvor: sciencealert.com/Zdravlje.Kurir.rs
Zdravi obroci i u školi - Nutricionista otkriva šta bi trebalo da sadrži dečja užina