Skrivena veza: Ovaj marker srca u srednjim godinama predviđa demenciju i povećava rizik za 38%
Nova studija pokazuje da zdravlje srca u srednjim godinama može dugoročno uticati na moždane funkcije. Dvodecenijsko istraživanje na gotovo 6.000 odraslih, poznato kao studija Vaithol, otkrilo je da blago oštećenje srčanog mišića u srednjim godinama predviđa rizik od demencije decenijama kasnije.
Istraživači su pratili britanske državne službenike starosti od 45 do 69 godina i merili nivo proteina „srčani troponin I“ u krvi. Troponin I se pojavljuje kada su srčane ćelije oštećene i koristi se za dijagnostikovanje srčanog udara. Rezultati su pokazali da osobe sa najvišim nivoima troponina u srednjim godinama imaju 38 odsto veću verovatnoću da kasnije dobiju dijagnozu demencije u poređenju sa onima sa najnižim nivoima. Svako udvostručenje troponina povećavalo je rizik od demencije za 10 odsto, čak i kada su uračunati faktori kao što su starost, pol, krvni pritisak, holesterol i dijabetes.
Kako srce utiče na mozak?
Mozak zavisi od stalnog protoka krvi. Ako srce manje efikasno pumpa ili su arterije sužene zbog ateroskleroze, mali krvni sudovi u mozgu dobijaju manje kiseonika, što može ubrzati procese koji vode ka demenciji. MRI snimci mozga učesnika pokazali su da oni sa višim troponinom imaju manji volumen sive mase i smanjen hipokampus, što je ekvivalentno tri dodatne godine starenja mozga.
Pored toga, učesnici sa višim nivoima troponina doživeli su brži pad pamćenja i rasuđivanja tokom vremena. Do 90. godine, njihove kognitivne sposobnosti bile su slične onima kod osoba dve godine starijih sa nižim nivoima troponina.
Prethodne analize istog istraživanja i podaci iz časopisa Lancet ukazuju da se oko 17 odsto slučajeva demencije može sprečiti ili odložiti poboljšanjem kardiovaskularnog zdravlja – kontrolom krvnog pritiska, fizičkom aktivnošću, holesterola i izbegavanjem štetnih navika.
Studija Vaithol naglašava da srce i mozak dele vaskularnu mrežu, te da oštećenje jednog organa utiče na drugi. Površinski povišeni nivoi troponina, prisutni i do 25 godina pre pojave demencije, ukazuju na rane patološke procese koji povezuju srce i mozak. Troponin ne garantuje demenciju, ali može poslužiti kao marker za identifikaciju ljudi čiji je kardiovaskularni sistem pod stresom dok se još osećaju zdravo.
Poruka istraživanja je jasna: ono što je dobro za srce – dobro je i za mozak. Jednostavan test krvi u srednjim godinama mogao bi jednog dana pomoći u identifikaciji osoba sa većim rizikom od kognitivnog opadanja i omogućiti ranu prevenciju.
Izvor: sciencealert.com/Zdravlje.Kurir.rs
Nevidljivi heroji svakog doma: Zašto je briga o osobi sa demencijom najteža uloga u porodici?