Muški mozak brže stari: Istraživanje otkriva polne razlike i ko ima veći rizik od Alchajmera
Međunarodna studija otkrila je da se muški mozak smanjuje brže od ženskog tokom starenja, što otvara nova pitanja o razlikama u zdravlju mozga i riziku od demencije.
Istraživanje, objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS) pod naslovom „Polne razlike u zdravom starenju mozga verovatno ne objašnjavaju veću prevalenciju Alchajmerove bolesti kod žena“, analiziralo je hiljade MRI snimaka kako bi se razumelo kako muški i ženski mozgovi različito stare.
Šta je studija otkrila?
Istraživači su ispitali preko 12.000 MRI snimaka zdravih odraslih osoba starosti od 17 do 95 godina kako bi pratili promene u strukturi mozga tokom vremena. Ključni nalazi uključuju:
- Muškarci su imali veći strukturni pad u nekoliko regiona mozga, uključujući korteks i subkorteks .
- Žene su pokazale manje ukupno smanjenje, iako su u starijoj dobi doživele povećano širenje komora ispunjenih tečnošću.
Ove promene su primećene nakon prilagođavanja razlikama u veličini mozga između polova. Istraživači su zaključili da ove „skromne, ali sistematske polne razlike“ ukazuju da mozak muškaraca može brže da stari na strukturnom nivou nego mozak žena.
Takođe, istraživači nisu primetili značajne polne razlike u gubitku volumena hipokampusa sa godinama, iako je taj region ključan za pamćenje i rizik od demencije. Kada su razmotrene razlike u očekivanom životnom veku, neke razlike u starenju mozga između muškaraca i žena su se smanjile, što ukazuje na potrebu za detaljnijim istraživanjem starenja ženskog mozga.
Zašto je važno
Smanjenje mozga, često nazvano atrofijom, prirodan je deo starenja, ali tempo i obrazac ovog smanjenja mogu značajno varirati. Razumevanje polnih razlika u ovom procesu može pomoći naučnicima da utvrde zašto određena stanja povezana sa starenjem, poput demencije i Alchajmerove bolesti, različito pogađaju muškarce i žene.
Zanimljivo je da, iako se čini da se muški mozak brže smanjuje, kod žena se i dalje češće dijagnostikuje Alchajmerova bolest. -Ako bi se ženski mozak više smanjivao, to bi moglo pomoći u objašnjenju njihove veće prevalencije Alchajmerove bolesti - rekla je koautorica An Ravnadal, neuronaučnica sa Univerziteta u Oslu.
Istraživači napominju da, iako su novi nalazi ubedljivi, treba ih tumačiti sa oprezom i da je potrebno više istraživanja kako bi se u potpunosti razumelo šta ove promene u mozgu znače za kogniciju i zdravlje.
Paradoks Alchajmerove bolesti
Žene čine skoro dve trećine svih slučajeva Alchajmerove bolesti širom sveta. Uprkos bržem strukturnom starenju muškog mozga, studija je otkrila da ove razlike ne objašnjavaju zašto su žene sklonije razvoju Alchajmerove bolesti. To ukazuje da faktori poput hormona, genetike, načina života ili biohemijskih promena mogu igrati veću ulogu u riziku od demencije kod žena.
Stručnjaci napominju da duži životni vek kod žena samo delimično objašnjava ovu razliku. Istraživači veruju da mogu biti u pitanju dublji biološki i društveni faktori. Hormonske promene tokom menopauze mogu uticati na to kako mozak koristi energiju i nosi se sa stresom. Genetika je takođe važna, jer je pokazano da gen rizika APOE e4 ima jači uticaj na rizik od Alchajmerove bolesti kod žena.
Izvor: business-standard.com/Zdravlje.Kurir.rs
Čak 93 odsto muškaraca ne zna za PSA test, svest o raku prostate i dalje dramatično niska