Dr Aleksandar Cicović

Ovako počinje srčana slabost: Kardiolog otkriva tri crvene lampice koje ne smete da ignorišete

Shutterstock, Privatna arhiva Ako sumnjate da nešto nije u redu sa vašim srcem, posetite doktora što pre
Zbog slabijeg protoka krvi, svakodnevne aktivnosti obavljaju se sa mnogo više napora.

Zamor pri hodu, gušenje u ležećem položaju i oticanje nogu često se zanemaruju. A upravo to mogu da budu prvi simptomi srčane slabosti. Dr Aleksandar Cicović, interventni kardiolog, objašnjava na Instagramu kada bi trebalo da se javite lekaru i kako izgleda početak srčane insuficijencije.

- Kod većine ljudi prvi znakovi su gubitak energije ili početak gubljenja daha lakše nego što je to ranije bilo. Kod nekih pacijenata to se isto vidi tokom spavanja, gde počinju da se bude u snu sa gubitkom daha ili zahtevaju više jastuka kad spavaju. Kod drugih pacijenata početak se vidi u otocima u nogama. To su neki opšti prvi znaci oslabljenog srca - objašnjava dr Aleksandar Cicović.

Gubitak energije i sve kraći dah su među prvim simptomima Foto: Shutterstock

Sve navedene tegobe su znak da bi trebalo da se javite izabranom lekaru koji će vas, po potrebi, uputiti kardiologu

Šta je srčana slabost?

Srčana slabost je stanje u kojem srce radi pod opterećenjem i ne pumpa krv onoliko efikasno koliko je telu potrebno. Zbog slabijeg protoka, organi ne dobijaju dovoljno kiseonika i hranljivih materija, pa se svakodnevne aktivnosti obavljaju sa mnogo više napora.

Zašto nastaje?

Najčešći uzroci su dugogodišnji nelečeni visok pritisak, bolesti srčanog mišića, infarkt miokarda, oštećenje zalistaka, artmije i dugotrajni dijabetes. Faktori rizika su i pušenje, gojaznost, povišene masnoće u krvi i nedovoljna fizička aktivnost.

Srce slabi od nelečene hipertenzije, infarkta, aritmije, dugotrajnog dijabetesa... Foto: Shutterstock

Kako se leči?

Lečenje zavisi od uzroka, ali se obično kombinuju lekovi koji rasterećuju srce, regulišu pritisak, smanjuju zadržavanje tečnosti i stabilizuju srčani ritam. Kardiolozi često preporučuju i promene životnih navika, odnosno regulaciju telesne težine, smanjenje unosa soli, prestanak pušenja i svakodnevne lagane šetnje. U uznapredovalim slučajevima koriste se uređaji koji pomažu rad srca, a kod najtežih transplantacija.

Najvažnije je pravovremeno prepoznavanje simptoma. Što se ranije reaguje, to je mogućnost kontrole bolesti veća, a kvalitet života bolji.

Zašto neki ljudi prežive infarkt, a drugi ne stignu ni do bolnice? Kardiolog otkriva šta je presudno u prvim minutama