Gojaznost i insulinska rezistencija: Endokrinolog objašnjava tihu vezu koja vodi u hronične bolesti
- Gojaznostdanas nije samo estetski problem – ona je ozbiljan zdravstveni poremećaj koji stoji u osnovi brojnih hroničnih bolesti. Ključna karika koja povezuje gojaznost sa dijabetesom, povišenim pritiskom, infertilitetom, pa čak i malignim bolestima, jeste insulinska rezistencija - kaže prof. dr Vesna Dimitrijević Srećković, endokrinolog i objašnjava šta je insulinska rezistencija i zašto je opasna.
- Insulinska rezistencija znači da ćelije organizma više ne reaguju pravilno na insulin, hormon koji omogućava da šećer iz krvi uđe u ćelije i da se koristi kao energija. Kada se to ne dešava, pankreas pokušava da problem nadoknadi – luči sve više insulina. Tako nastaje hiperinsulinizam, odnosno hronično povišen nivo insulina u krvi.
Ovo stanje je karakteristično za:
* gojaznost
* predijabetes i dijabetes tipa 2
* sindrom policističnih jajnika
* infertilitet
Kako slatkiši „teraju“ insulin da skače?
Svaki put kada pojedemo slatkiš ili popijemo zaslađeni napitak, pankreas reaguje obilnim lučenjem insulina.
Što se to češće dešava – skokovi insulina su sve veći, a ćelije postaju sve neosetljivije.
- Ovaj proces se jasno vidi na testu opterećenja glukozom (OGTT), koji se rutinski radi kod gojaznih osoba. Kod osoba normalne težine insulin se nakon testa brzo vraća u normalu. Kod gojaznih – insulin ostaje višestruko povišen i satima nakon unosa šećera. Što je osoba gojaznija, insulin u krvi je viši.
Ključevi i brave: najjednostavnije objašnjenje problema
Insulin možemo zamisliti kao ključ, a insulinske receptore na ćelijama kao brave.
Kod zdrave osobe postoji dovoljan broj brava i insulin lako „otključava“ ćeliju.
Kod gojaznih osoba:
* ima previše ključeva (insulina), ali premalo brava (receptora)
* mnoge brave su „zablokirane“ stalno povišenim insulinom
* Rezultat: šećer ostaje u krvi, a ćelije gladuju – to je insulinska rezistencija
Može li se insulinska rezistencija smanjiti?
- Odgovor je – može. Dobra vest je da je insulinska rezistencija reverzibilna, posebno u ranim fazama. Ključni koraci su: izbacivanje prostih šećera i slatkih napitaka, gubitak telesne težine, pravilna ishrana i redovna fizička aktivnost. Kako nivo insulina opada, receptori se postepeno „odblokiraju“, šećer ponovo ulazi u ćelije, a metabolizam se normalizuje - navodi dr Dimitrijević Srećković.
Mediteranska ishrana – saveznik zdravog insulina
Doktorka ističe da su mnoga istraživanja pokazala da mediteranska ishrana ima izuzetno povoljne efekte kod osoba sa insulinskom rezistencijom, metaboličkim sindromom, predijabetesom i dijabetesom tipa 2, hipertenzijom, masnom jetrom, infertilitetom i depresijom.
- Mediteranska ishrana ne dovodi do naglih skokova insulina i značajno smanjuje rizik od hroničnih bolesti - kaže doktorka.
Metabolički sindrom – kada se rizici udruže
Naša sagovornica da se metabolički sindrom dijagnostikuje ako su prisutna tri ili više sledećih faktora: stomačna gojaznost, povišen šećer u krvi, povišen krvni pritisak, visoki trigliceridi, nizak „dobar“ HDL holesterol
- Ovo stanje direktno vodi ka dijabetesu tipa 2, infarktu i moždanom udaru.
Alarmantni podaci - deca i mladi u riziku
Dijabetes tipa 2, nekada bolest starijih, danas se sve češće otkriva kod dece i adolescenata.
- Naša istraživanja u Srbiji pokazala su zabrinjavajuću učestalost predijabetesa i metaboličkog sindroma kod mladih, naročito onih sa stomačnom gojaznošću - navodi doktorka i upozorava da se već u ranim godinama javljaju - hiperinsulinizam, povišeni trigliceridi, nizak HDL holesterol i povišen krvni pritisak Ako se ne reaguje na vreme, posledice se mogu javiti već u trećoj ili četvrtoj deceniji života.
Stomačno masno tkivo – hormonski aktivan organ
Prema rečima naše sagovornice masno tkivo u predelu stomaka nije „pasivno“.
- Ono luči zapaljenske faktore, remeti dejstvo insulina, povećava rizik od dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i karcinoma. Zbog toga je obim struka jedan od najvažnijih pokazatelja zdravstvenog rizika.
Znanje i navike spašavaju zdravlje
Epidemija gojaznosti i dijabetesa nije neminovna.
- Pravovremena dijagnoza, promena ishrane i životnih navika mogu preokrenuti tok bolesti – kod odraslih, ali i kod dece. Zdrav insulin znači zdrav organizam.
OD INSULINSKE REZISTENCIJE DO DIJABETESA KRATAK JE PUT: Kako da izbegnete ili bar odložite bolest