Poznat razlog smrti

Plućna embolija je bila fatalna za Ketrin O’Haru: Kako su komlikacije raka rektuma pokrenule tromb

Shutterstock, Shutterstock/Fred Duval Tumorske ćelije luče supstance koje podstiču zgrušavanje krvi
Plućna embolija je drugi najčešći uzrok smrti kod obolelih od raka, odmah posle same maligne bolesti.

Smrt glumice Ketrin O’Hare, dobitnice nagrada Emi i Zlatni globus, izazvala je veliku pažnju javnosti, posebno nakon što je objavljen zvanični izvod iz matične knjige umrlih. Kako prenose američki mediji, uzrok smrti bio je plućna embolija, odnosno krvni ugrušak u plućima, dok je kao osnovna bolest navedena karcinom rektuma, jednog od oblika raka debelog creva. Glumica je preminula 30. januara u 71. godini, nakon kratke bolesti.

Veza plućne embolije i kancera 

Plućna embolija predstavlja ozbiljno i potencijalno smrtonosno stanje, iako se u mnogim slučajevima uspešno leči ako se prepozna na vreme. Ipak, određena oboljenja i terapije značajno povećavaju rizik od nastanka ovih ugrušaka, a među njima je i rak.

Simptomi raka rektuma

Rak rektuma često ne daje jasne simptome u početku, ali kako bolest napreduje mogu da se jave sledeći znaci upozorenja:

*krv u stolici ili krvarenje iz završnog dela creva

*osećaj nepotpunog pražnjenja posle stolice

*promene u ritmu pražnjenja (zatvor, dijareja ili suženje stolice)

*bol ili pritisak u donjem delu stomaka ili karlice

*neobjašnjiv gubitak telesne težine

*hroničan umor i malokrvnost

Kardiolog dr Džefri Barns sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Mičigenu objašnjava da plućna embolija najčešće nastaje kada se krvni ugrušak formira u venama nogu, a zatim krvotokom dospe do plućnih arterija.

- Kada se ugrušak zaglavi u krvnim sudovima pluća, dolazi do blokade protoka krvi kroz taj deo pluća. Time se otežava razmena gasova, a pritisak počinje da raste i u srcu - objašnjava dr Barns.

Ketrin O’Hara imala je retko stanje u kojem je srce smešteno na desnoj strani Foto: Shutterstock, Shutterstock/Fred Duval

Takva blokada može naglo da smanji protok krvi, optereti srce i dovede do pada nivoa kiseonika u organizmu. Plućna embolija spada u grupu venskih tromboembolija, zajedno sa dubokom venskom trombozom, dok rak i njegovo lečenje dodatno povećavaju rizik od nastanka krvnih ugrušaka.

Koliko je embolija pluća česta?

Globalne i evropske procene pokazuju da se venska tromboembolija javlja kod oko 100–200 osoba na 100.000 stanovnika godišnje. Ako se takve stope primene na populaciju Srbije, dobija se okvirna procena od nekoliko hiljada slučajeva godišnje. Procene iz domaćih stručnih radova pokazuju da u Srbiji od plućne embolije direktno umre između 500 i 700 ljudi godišnje, iako se tačan broj obolelih ne zna jer ne postoji jedinstveni nacionalni registar.

- Plućna embolija česta je komplikacija malignih bolesti. Smatra se da je oko svaki peti slučaj venskih ugrušaka povezan upravo sa rakom i njegovim lečenjem“, kaže dr Barns.

On dodaje da je plućna embolija drugi najčešći uzrok smrti kod obolelih od raka, odmah posle same maligne bolesti.

Do stvaranja ugrušaka može da dođe na više načina. Tumorske ćelije luče supstance koje podstiču zgrušavanje krvi i izazivaju zapaljenje, što pogoduje nastanku tromba. Pored toga, tumor može da pritisne krvni sud, uspori protok krvi i ošteti njegov zid, čime se stvaraju uslovi za formiranje ugruška. I hemioterapija može da doprinese ovom procesu, jer oštećuje unutrašnji sloj krvnih sudova i aktivira trombocite.

Simptomi plućne embolije

Simptomi plućne embolije mogu da se pojave naglo, ali ponekad ostaju blagi i neupadljivi. Najčešće se javljaju:

Simptomi plućne embolije mogu da se pojave naglo, ali ponekad ostaju blagi i neupadljivi Foto: Shutterstock

U nekim slučajevima, iznenadna smrt može da bude prvi znak bolesti, pa lekari upozoravaju da svaka neobjašnjiva gušenja, bol u grudima ili gubitak svesti zahtevaju hitnu medicinsku pomoć.

Terapijske opcije  

Pulmolog dr Semjuel Gurevič iz Klivlend klinike navodi da se većina pacijenata leči lekovima koji razređuju krv i sprečavaju širenje postojećih ugrušaka.

Ko je sve u riziku?

Pored malignih bolesti, rizik od plućne embolije povećavaju i nedavne operacije, dugotrajno ležanje, duža putovanja, pušenje, gojaznost, trudnoća, hormonska terapija, kao i lična ili porodična istorija krvnih ugrušaka.

- U težim slučajevima koristi se snažnija terapija koja brzo rastvara ugrušak, ali takav pristup nosi i veći rizik od krvarenja - objašnjava dr Gurevič.

Kod većih embolija, ugrušak može da se ukloni posebnim kateterskim tehnikama, a u retkim situacijama radi se i operacija kojom se uklanjaju hronični ugrušci iz plućnih arterija. Ako pacijent ne sme da prima lekove za razređivanje krvi, može da se postavi poseban filter u glavnu venu, koji sprečava nove ugruške da stignu do pluća.

Kada se plućna embolija javi kod osoba obolelih od raka, lečenje je uglavnom isto, ali terapija često traje duže, a nekad i doživotno. Zbog povećanog rizika od krvarenja, takvi pacijenti zahtevaju posebno pažljivo praćenje.

Izvor: Everydayhealth.com/Zdravlje.kurir.rs

Ketrin O’Hara imala je retko stanje otkriveno pre 20 godina: Šta znači kada srce kuca na desnoj strani?