da li ste znali

Ovaj slatkiš odlaže probleme s pamćenjem: Neurolog otkriva kako da najbolje iskoristite njegove prednosti

Shutterstock Ono što jedemo direktno utiče na rad mozga
Prave namirnice ne hrane samo telo, već štite pamćenje, pozitivno utiču na kognitivne funkcije i smanjuju upalu koja stoji iza neurološkog propadanja.

Tamna čokolada za mnoge je samo mala svakodnevna poslastica, ali prema rečima američkog neurohirurgadr Dejvida Perlmutera, ona može da ima i sasvim drugačiju ulogu. Ako se bira pažljivo i jede umereno, ovaj slatkiš može da doprinese zdravlju mozga, raspoloženju i koncentraciji.

- Tamna čokolada nije samo poslastica, već i hrana za mozak. Istraživanja pokazuju da flavanoli, podgrupa flavonoida iz kakaa, mogu pozitivno da utiču kognitivne funkcije, uključujući pamćenje, da smanje upalu i čak poboljšaju raspoloženje - navodi dr Perlmuter.

On objašnjava da je ključ u kvalitetu i procentu kakaa. Što je udeo kakaa veći, to je čokolada bogatija korisnim biljnim jedinjenjima, a sadrži i manje šećera.

Birajte tamnu čokoladu sa najmanje 70 odsto kakaa Foto: Shutterstock

- Preporučujem tamnu čokoladu sa najmanje 70 odsto kakaa, jer tako možete da iskoristite njene prednosti, a da pritom ne unosite previše šećera. Dovoljna je mala porcija, oko 20 do 30 grama dnevno, kako bi se uneli korisni flavanoli bez viška kalorija - savetuje on.

Svaki zalogaj je važan

Prema njegovim rečima, ono što jedemo direktno utiče na rad mozga. Svaki obrok može da doprinese boljem pamćenju i koncentraciji, ali i da pogorša upalne procese koji dugoročno utiču na zdravlje nervnog sistema.

- Svaki zalogaj šalje poruku vašem mozgu. Prave namirnice ne hrane samo telo, već štite pamćenje, pozitivno utiču na kognitivne funkcije i smanjuju upalu koja stoji iza neurološkog propadanja - objašnjava dr Perlmuter.

Orašasti plodovi i semenke bogate su omega-3 masnim kiselinama, dobrim za zdravlje mozga Foto: Shutterstock

Zbog toga u svakodnevnoj ishrani prednost daje namirnicama bogatim hranljivim materijama, sa manje šećera i sa sastojcima koji pomažu stabilan nivo glukoze u krvi.

- Među njima su zeleno lisnato povrće poput spanaća i blitve, kupusnjače kao što su brokoli i karfiol, proteini bogati omega-3 masnim kiselinama poput masne ribe, orašastih plodova i semenki, zdrave masnoće iz maslinovog ulja i avokada, ali i voće bogato antioksidansima, naročito bobičasto poput borovnica i kupina - poručuje doktor.

Izvor: Instagram davidperlmutter/davidperlmutter/Zdravlje.kurir.rs

Mediteranska ishrana smanjuje rizik od moždanog udara kod žena: Opasnost manja i do 25%

davidperlmutter