Sedam navika koje mogu prepoloviti rizik od demencije: Faktori načina života koji prave razliku
Nova studija sa Univerziteta u Lundu istražuje kako promenljivi način života i zdravstveni faktori utiču na biološke promene u mozgu povezane sa Alchajmerovom bolešću i vaskularnom demencijom.
Skoro polovina slučajeva demencijemože biti pod uticajem modifikovanih faktora poput pušenja, kardiovaskularnih bolesti i visokog krvnog pritiska.
Istraživanja ukazuju na to da su mnogi slučajevi demencije povezani sa faktorima rizika koje ljudi mogu da promene. Nova studija sa Univerziteta u Lundu identifikuje nekoliko načina života i zdravstvenih stanja povezanih sa dva najčešća oblika demencije, Alchajmerovom bolešću i vaskularnom demencijom.
Verovatnoća da će osoba razviti demenciju oblikovana je i fiksnim i modifikovanim uticajima tokom života. Određeni faktori se ne mogu promeniti, uključujući starost, pol i genetsku pozadinu.
Međutim, drugi se mogu kontrolisati ili poboljšati. To uključuje pušenje, kardiovaskularne bolesti, visok nivo lipida u krvi, fizičku aktivnost, konzumiranje alkohola, gubitak sluha i visok krvni pritisak.
Demencija sama po sebi nije pojedinačna bolest. Umesto toga, ona opisuje grupu simptoma uzrokovanih različitim osnovnim poremećajima mozga. Zbog toga, faktori rizika i biološke promene mogu varirati u zavisnosti od vrste demencije. Studija Univerziteta u Lundu istražila je kako su različiti faktori rizika povezani sa promenama na mozgu povezanim sa Alchajmerovom bolešću i vaskularnom demencijom.
Studija otkriva kako faktori rizika utiču na različite mehanizme demencije
„Veći deo istraživanja dostupnih o faktorima rizika na koje sami možemo uticati ne uzima u obzir različite uzroke demencije. To znači da smo imali ograničeno znanje o tome kako pojedinačni faktori rizika utiču na osnovne mehanizme bolesti u mozgu“, objašnjava Sebastijan Palmkvist, viši predavač neurologije na Univerzitetu u Lundu i viši lekar na Klinici za pamćenje u Univerzitetskoj bolnici Skane.
Istraživanje je pratilo skoro 500 učesnika prosečne starosti 65 godina koji nisu pokazivali znake kognitivnog pada. Tokom četiri godine, naučnici su pratili promene u beloj masi mozga, nervnim vlaknima koja su često pogođena vaskularnom demencijom. Takođe su merili nivoe amiloida β i tau, proteina koji su usko povezani sa Alchajmerovom bolešću. Cilj je bio da se razume kako se i modifikovani i nepromenivi faktori rizika odnose na postepene promene u mozgu.
- Videli smo da su većina modifikovanih faktora rizika – pušenje, kardiovaskularne bolesti, visoki lipidi u krvi i visok krvni pritisak, između ostalog – povezani sa oštećenjem krvnih sudova mozga i bržim nakupljanjem takozvanih promena bele mase. Ovo oštećenje narušava funkciju krvnih sudova i dovodi do vaskularnog oštećenja mozga – i na kraju može dovesti do vaskularne demencije - kaže Izabel Glans, doktorantkinja na Univerzitetu u Lundu i specijalizantka neurologije u Univerzitetskoj bolnici Skane.
Dijabetes i telesna težina povezani sa proteinima Alchajmerove bolesti
Istraživači su takođe identifikovali faktore povezane sa proteinima koji učestvuju u Alchajmerovoj bolesti.
- Dijabetes je bio povezan sa povećanom akumulacijom amiloida β, dok su ljudi sa nižim BMI imali bržu akumulaciju tau proteina. Međutim, ove nalaze treba dalje istražiti i potvrditi u budućim studijama“, nastavlja Izabel Glans.
Održavanje zdravih navika i rešavanje promenljivih rizika moglo bi pomoći u odlaganju razvoja simptoma povezanih sa Alchajmerovom bolešću. Ovo može biti posebno važno jer mnoge osobe sa demencijom imaju više od jednog osnovnog uzroka, uključujući i vaskularno oštećenje i promene na mozgu povezane sa Alchajmerovom bolešću.
Sebastijan Palmkvist ističe da zdrav način života ostaje vredan čak i kada je u pitanju Alchajmerova bolest.
- Fokusiranje na vaskularne i metaboličke faktore rizika i dalje može pomoći u smanjenju kombinovanih efekata nekoliko promena u mozgu koje se javljaju istovremeno“, zaključuje on.
Izvor: scitechdaily.com/zdravlje.kurir.rs