Pomeranje sata remeti telo više nego što mislimo: Dr Obradović otkriva zašto terapija ne sme naglo da se menja
Promena vremena sa zimskog na letnje mnogima deluje kao sitnica, kao samo jedan sat sna manje, koji se brzo nadoknadi. Međutim, organizam ovu promenu ne doživljava kao matematičku korekciju na satu, već kao poremećaj ritma na koji je navikao. Upravo zato se već prvih dana javljaju umor, pad koncentracije i osećaj da nešto "nije kako bi trebalo", iako na prvi pogled nema jasnog razloga.
Kako za naš portal objašnjava prim. dr Biserka Obradović, specijalista opšte medicine, problem nastaje jer se naš unutrašnji biološki sat ne poklapa sa novim vremenom.
- To manje-više smeta svima, jer gubimo sat vremena sna. Naš bioritam se ne poklapa sa časovnikom, pa ćemo biti dekoncentrisani, bezvoljni i imaćemo utisak da nam nešto nedostaje. U stvari, nedostaje nam taj jedan sat sna, ali organizmu treba vremena da se uskladi - kaže dr Obradović.
Ko najteže podnosi promenu vremena
Iako promenu osećaju i zdravi, određene grupe ljudi ipak su osetljivije i kod njih posledice mogu biti izraženije. Pre svega, reč je o hroničnim bolesnicima koji terapiju uzimaju u tačno određeno vreme, jer kod njih nagla promena može da poremeti ustaljeni ritam.
- Hronični bolesnici, posebno oni koji redovno uzimaju terapiju, najviše su na udaru. Ako se odjednom napravi razlika od sat vremena, to može da predstavlja problem, jer organizam nije imao vremena da se prilagodi. Zato je važno da se terapija ne pomera naglo, već postepeno, nekoliko dana pre ili posle promene vremena - savetuje doktorka i pojašnjava:
- Najbolje je da se uzimanje lekova pomera po 10 do 15 minuta dnevno. Tako se za nekoliko dana dostigne novo vreme, a organizam to mnogo lakše podnosi. Nije presudno da li će neko početi ranije ili nakon promene vremena, može i jedno i drugo. Bitno je samo da se ne pravi nagli skok od sat vremena.
Kada je reč o zdravim osobama, organizam se uglavnom brže prilagođava, ali ni tu nema univerzalnog pravila. Neko će se vratiti u ritam za nekoliko dana, dok će drugima trebati više vremena.
- Kod zdravih osoba adaptacija obično traje do četiri dana, ali kod nekih ljudi može potrajati duže. U principu, maksimalno do dve nedelje je potrebno da se organizam u potpunosti navikne na novo vreme - navodi dr Obradović.
Na putovanju je sve lakše
Zanimljivo je da mnogi ovu istu promenu lakše podnose kada putuju i menjaju vremensku zonu. Razlog nije u tome što tada nema efekta na organizam, već u okolnostima koje su drugačije nego u svakodnevici.
- Kada odemo u drugu zemlju, fokusirani smo na nova iskustva, ne razmišljamo o obavezama i ne moramo da ustanemo rano za posao. Tada lakše "zaboravimo" da smo promenili vreme. Ovde je problem što nas već sutradan čekaju obaveze i rano ustajanje, pa telo nema prostora da se spontano prilagodi - objašnjava prim. dr Biserka Obradović.
I upravo u tome je suština cele priče, jer nije problem u jednom satu, već u načinu na koji ga uvodimo u svakodnevni ritam. Nagla promena najviše opterećuje organizam, dok postepeno prilagođavanje može značajno da ublaži tegobe koje će većina ljudi osećati ovih dana.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.