Serotonin utiče i na srce, ne samo na raspoloženje: Novo istraživanje otkriva vezu sa oštećenjem zaliska
Serotonin je najpoznatiji kao "hormon sreće", ali novo veliko istraživanje pokazuje da njegova uloga ide mnogo dalje.
Naučnici su otkrili da ovaj molekul može da utiče na napredovanje jedne od najčešćih bolesti srčanih zalistaka, degenerativne mitralne regurgitacije.
Reč je o stanju u kojem se mitralni zalistak, koji reguliše protok krvi između leve pretkomore i komore, postepeno deformiše i ne zatvara potpuno. Zbog toga se deo krvi vraća unazad, srce radi pod većim opterećenjem, a vremenom može doći do slabljenja srčanog mišića. U početku simptomi mogu biti blagi, ali kako bolest napreduje raste rizik od aritmija i srčane slabosti.
- Određeni lekovi mogu da ublaže simptome i smanje rizik od komplikacija, ali ne mogu da poprave sam zalistak. Kada oštećenje postane izraženo, neophodna je operacija - objašnjava dr Frančesko Ferari, direktor istraživačkog programa za kardiotorakalne bolesti na Univerzitetu Kolumbija.
Neočekivana uloga serotonina
Serotonin deluje tako što se vezuje za receptore na ćelijama, a zatim se uz pomoć transportnog proteina (SERT) vraća nazad u ćeliju. Ovaj mehanizam ciljaju i antidepresivi iz grupe selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI), koji povećavaju nivo serotonina blokirajući njegovo "vraćanje". Iako je njegova uloga u mozgu dobro poznata (popravlja raspoloženje), manje je poznato da serotonin deluje i u srčanom tkivu. Upravo ta činjenica je navela istraživače da ispitaju njegov uticaj na zalistke.
Analizom podataka više od 9.000 pacijenata koji su operisani zbog ove bolesti, uočeno je da su osobe koje su uzimale SSRI lekove češće morale na operaciju u mlađem životnom dobu.
- Uočili smo jasnu povezanost između uzimanja ovih lekova i ranijeg razvoja težeg oblika bolesti koji zahteva hirurško lečenje - kaže dr Ferari.
Šta se dešava na nivou ćelija
Dalja istraživanja pokazala su da smanjena aktivnost SERT proteina dovodi do promena u ćelijama zaliska. One postaju osetljivije na serotonin i počinju da stvaraju više kolagena, što dovodi do zadebljanja i deformacije zaliska.
Genetske razlike dodatno utiču na ovaj proces. Osobe sa određenim varijantama gena imaju nižu aktivnost SERT-a i veći rizik da bolest brže napreduje.
Šta to znači za lečenje
Rezultati ukazuju da bi u budućnosti jednostavni genetski testovi mogli da pomognu u proceni rizika i određivanju pravog trenutka za operaciju. Ipak, istraživači naglašavaju da su SSRI lekovi i dalje bezbedni za većinu pacijenata i da sami po sebi ne izazivaju bolest, već mogu uticati na njen tok kada je već prisutna.
Izvor: Scitechdaily.com/Zdravlje.kurir.rs