Nataša Aleksić

Koliko proteina vam je zaista potrebno? Nutricionista otkriva kako da ih unesete bez muke

Shutterstock Obroci su često bazirani na ugljenim hidratima i bez plana, pa proteini ostaju po strani
Ako često jedete u hodu i bez plana, lako se desi da proteini ostanu po strani, iako mislite da se hranite uravnoteženo.

Ako imate utisak da ne unosite dovoljno proteina, niste jedini – sa tim problemom se, kako kaže nutricionista Nataša Aleksić, susretala čak i ona, iako se profesionalno bavi ishranom. U svakodnevici, objašnjava, teorija često pada pred obavezama, brzim tempom života i preskakanjem obroka, pa tek na kraju dana postane jasno da unos nije bio ni približno dovoljan.

- Tek kada sam počela da planiram obroke i uvodim male trikove, sve je postalo mnogo jednostavnije. Danas isti pristup primenjujem i sa klijentima, jer znam koliko može da napravi razliku - navodi ona.

Razlog zbog kog mnogima nedostaju proteini najčešće nije komplikovan. Obroci su često bazirani na ugljenim hidratima, jede se u hodu i bez jasnog plana, pa proteini ostaju po strani. Zato je, ističe Aleksićeva, važno unapred razmišljati o tome šta ćete jesti tokom dana.

Koliko vam je dovoljno?

Kada je reč o količini, okvirna preporuka iznosi između 1,6 i 2 grama proteina po kilogramu telesne mase. To znači da bi osoba od 60 kilograma trebalo da unese između 96 i 120 grama proteina dnevno, u zavisnosti od potreba i nivoa aktivnosti.

Koliko proteina ima u namirnicama

100 g piletine → oko 20–25 g proteina
100 g junetine → oko 20–26 g proteina
1 jaje → oko 6–7 g proteina
100 g grčkog jogurta → oko 8–10 g proteina
100 g mladog sira → oko 10–12 g proteina
100 g tune (iz konzerve) → oko 20–25 g proteina

100 g kuvanog pasulja → oko 7–9 g proteina
100 g kuvanog sočiva → oko 8–9 g proteina
100 g leblebija → oko 7–8 g proteina
100 g tofua → oko 8–12 g proteina
100 g kinoe (kuvane) → oko 4 g proteina

Važno je znati da 100 grama hrane ne znači i 100 grama proteina, pa je potrebno kombinovati više izvora tokom dana.

Najbolji izvori

Izvori proteina su raznovrsni i mogu se lako uklopiti u svakodnevnu ishranu. Meso i riba, poput junetine, piletine, ćuretine, tune ili lososa, spadaju među najbogatije izvore. Tu su i jaja, kao i mlečni proizvodi poput grčkog jogurta, kefira, mladog sira ili skyra. Za one koji biraju biljne opcije, dobar izbor su sočivo, leblebije, pasulj, tofu i kinoa.

Ubacite jogurt kao užinu, a uz proteine dobićete i korisne probiotike Foto: Shutterstock

- Ne mora sve da bude komplikovano. Dovoljno je da dodate jaje uz doručak, da svaki obrok ima neki izvor proteina, da ubacite jogurt kao užinu ili, kada ne stignete da jedete, posegnete za proteinskim šejkom - savetuje nutricionista.

Upravo te male promene, zaključuje ona, olakšavaju da tokom dana unesete dovoljno proteina, bez velikih odricanja.

Najbolje vrste proteina za različite bolesti: Pomažu u regulisanju šećera i holesterola, čuvaju srce, vitkost...