Bolesti štitaste žlezde je teže prepoznati nego lečiti: Endokrinolog otkriva na šta da obratite pažnju
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborBolesti štitaste žlezde spadaju među najčešće endokrinološke poremećaje i poslednjih godina beleže stalni porast, naročito među ženama. Procene pokazuju da sa nekim od ovih poremećaja živi oko 350 miliona ljudi širom sveta, dok veliki broj obolelih nema postavljenu dijagnozu. Povodom Svetskog dana štitaste žlezde, endokrinolog dr Slađana Drobnjak za naš portal objašnjava koje su najčešće bolesti ovog organa, na koje simptome treba obratiti pažnju i ko bi preventivno trebalo redovnije da kontroliše hormone.
- Najučestaliji endokrinološki poremećaji su bolesti štitaste žlezde, a statistika pokazuje da su u stalnom porastu. Pravilo da ih je teže prepoznati nego lečiti ilustruje činjenica da, prema procenama, čak 60 odsto ljudi sa ovim poremećajem nema postavljenu dijagnozu. Genetika je važan faktor, te ukoliko je neko u bliskom srodstvu imao oboljenje štitaste žlezde, poželjno je uraditi ispitivanja njene funkcije, kako bi se na vreme otkrili eventualni poremećaji i preduzelo lečenje. Međutim, savremeni način života igra presudnu ulogu u aktivaciji ovih bolesti - naglašava dr Drobnjak.
Hronični stres podiže nivo kortizola koji direktno ometa pretvaranje i aktivaciju tiroidnih hormona, objašnjava naša sagovornica. Virusne infekcije, loša ishrana, poremećaj crevne flore i stres mogu doprineti razvoju autoimunih oboljenja. Savremeni ultrazvučni aparati visoke rezolucije danas, s druge strane, lako otkrivaju minijaturne čvorove (noduse) koji bi ranije ostali neprimećeni.
- Simptomi su nespecifični i često se mogu videti i kod drugih bolesti. Pacijenti se žale na stezanje u predelu prednje strane vrata, zamor, malaksalost, ubrzan rad srca, kratak dah, pojačano opadanje kose, suvu kožu, tegobe sa plodnošću, promene raspoloženja, dobijanje u telesnoj masi, porast holesterola i slično. Najsigurniji način da se preduhitri problem jeste rutinska laboratorijska analiza. Dijagnostika (laboratorijska i ultrazvučna), kao i klinički pregled, nisu samo preduslovi adekvatne terapije, već su i nezamenjiv deo prevencije oboljenja - sugeriše dr Drobnjak.
Kada hormoni izađu iz ravnoteže
Poremećaji u štitastoj žlezdi mogu biti funkcionalni (u vidu pojačanog ili smanjenog stvaranja hormona) ili strukturni (prisustvo čvorova). Doktorka naglašava da i pored postojanja strukturnih promena, ova žlezda može imati očuvanu funkciju, odnosno stvaranje i izlučivanje hormona može biti normalno, i tada je neophodno redovno praćenje.
- Tegobe koje prate smanjenu funkciju štitaste žlezde ili hipotireozu su umor, malaksalost, pospanost, zaboravnost, zimogrožljivost, slabljenje sluha, povećanje telesne težine, uprkos smanjenom apetitu, nadimanje, zatvor i druge smetnje sa varenjem, pacijenti se slabo znoje i imaju bol u grudima, bolove u mišićima, otoke u predelu lica i šaka u jutarnjim satima, a neretko se dešava da prvo primete izmenjenu stukturu vrata koja nastaje usled uvećanja štitaste žlezde. Simptomi se razvijaju postepeno tako da se oboleli navikne na njih, a bolest se otkrije slučajno. Hipotireoza je podmukla bolest, dugo se razvija bez ikakvih tegoba ili su one takve da se misli na druge bolesti - ističe dr Drobnjak.
Simptomi koje prate pojačanu funkciju štitaste žlezde ili hipertireozu su nervoza, nemir, emocionalna labilnost, osećaj treperenja celog tela, nesanice, česte stolice, preterano znojenje, nepodnošenje toplote, ubrzan rad srca, hipertenzija, dobar apetit uz smanjenje telesne težine, slabost proksimalne (bliže trupu) muskulature, poremećaj menstrualnog ciklusa.
- Koža je topla, vlažna, baršunasta, prisutno je fino drhtanje prstiju i pojačani refleksi, oči su često suzne, postoji retko treptanje i smanjena oštrina vida - dodaje naša sagovornica.
Čvorovi i uvećana žlezda
Kada je reč o strukturnim poremćajima, struma označava svako uvećanje štitaste žlezde. Ovo uvećanje može biti praćeno njenom smanjenom, normalnom ili povećanom funkcijom.
- Štitasta žlezda može biti uvećana difuzno (u celini) ili nodozno, što podrazumeva postojanje jednog ili više čvorova u štitastoj žlezdi. Pacijenti koji imaju u strukturi promenjenu žlezdu žale se na osećaj nelagodnosti, stezanja ili "knedle" u predelu vrata posebno kada su psihički ili fizički opterećeni. Nodusi u štitastoj žlezdi ne moraju da menjaju njenu funkciju i tada zahtevaju samo redovno praćenje. Nodusi su, inače, najčešće oboljenje štitaste žlezde, znatno češće kod žena. Još uvek je neutvrđenog uzroka, ali se veliki značaj pridaje genetici i primeni zračne terapije u predelu vrata - objašnjava endokrinolog.
Ko bi trebalo češće da proverava hormone?
Prema rečima naše sagovornice, pojedinim osobama se preventivno preporučuju redovne kontrole hormona, čak i kada nemaju izražene simptome.
- Provera hormona štitaste žlezde se preporučuje kada pacijent ima simptome usporenog ili ubrzanog rada štitaste žlezde, kada se planira trudnoća, u trudnoći, kada pacijent ima neko autoimuno oboljenje, kada neko u porodici ima oboljenje štitaste žlezde ili uzima lekove koji mogu poremetiti rad žlezde, kao i kod starijih, jer se sa starenjem povećava učestalost oboljenja. Takođe hormone štitaste žlezde treba proveriti kada se primeti izmenjena struktura vrata usled uvećanja štitaste žlezde ili pojave čvorova - poručuje dr Slađana Drobnjak.