Imate povišen holesterol: Nove preporuke mogle bi da iznenade i potpuno zdrave, koju analizu bi trebalo da udradite barem jednom u životu
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborNove smernice vodećih kardioloških udruženja donose promene u proceni rizika od srčanih bolesti. Stručnjaci sada naglašavaju značaj ranog otkrivanja, individualne procene rizika i strože kontrole „lošeg“ LDL holesterola. Povišen holesterol smatra se decenijama jednim od glavnih faktora rizika za bolesti srca i krvnih sudova. Iako su svest o ovom problemu i mogućnosti lečenja danas veće nego ikada, kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrti u svetu.
Šta je osnovna preporuka?
Američki koledž za kardiologiju (ACC) i Američko udruženje za srce (AHA) objavili su nove kliničke smernice koje bi mogle da promene način na koji se procenjuje i leči rizik od srčanih oboljenja kod miliona ljudi. Osnovna poruka novih preporuka je jasna - nije dovoljno reagovati tek kada je holesterol veoma visok ili kada osoba uđe u starije životno doba. Rizik treba prepoznati što ranije, proceniti ga za svakog pacijenta pojedinačno i težiti nižim vrednostima LDL holesterola, poznatog kao „loš“ holesterol.
Nove smernice zasnovane su na velikom broju istraživanja koja pokazuju da nivo LDL holesterola tokom života, znači manji rizik od srčanog, moždanog udara i srčane slabosti.
Nije važan samo rezultat holesterola
Do sada su se odluke o lečenju uglavnom zasnivale na vrednostima holesterola, krvnog pritiska i godinama života. Novi pristup značajno proširuje procenu rizika.
Lekari sada treba da obrate pažnju i na:
porodičnu istoriju srčanih bolesti,
hronične zapaljenske bolesti, poput reumatoidnog artritisa,
stanja specifična za žene, kao što su preeklampsija, gestacijski dijabetes i rana menopauza, jer povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti tokom života.
Koju analizu bi svako trebalo da uradi jednom u životu?
Posebna pažnja posvećuje se i lipoproteinu(a), odnosno Lp(a), proteinu čiji je nivo u velikoj meri genetski određen.
Prema novim preporukama, svaka osoba bi trebalo da bar jednom u životu uradi analizu Lp(a). Istraživanja pokazuju da povišene vrednosti ovog proteina mogu povećati rizik od srčanih bolesti za oko 40 odsto, a kod veoma visokih vrednosti i više nego dvostruko.
Rano otkrivanje rizika
Jedna od najvažnijih novina jeste veći značaj ranog otkrivanja poremećaja.
Kod dece i adolescenata kod kojih postoji sumnja na porodičnu hiperholesterolemiju – naslednu bolest koja dovodi do veoma visokog LDL holesterola još u detinjstvu - preporučuje se testiranje već oko devete godine života, a u pojedinim slučajevima i ranije.
Cilj je da se spreči dugogodišnje izlaganje visokim vrednostima holesterola koje mogu dovesti do razvoja ateroskleroze još u mladosti. Autori smernica ističu da snižavanje holesterola i krvnog pritiska već u dvadesetim i tridesetim godinama života može značajno da utiče na zdravlje srca i krvnih sudova u kasnijim decenijama.
Novi kalkulator procenjuje rizik u narednih 30 godina
Do sada su lekari najčešće koristili modele koji su procenjivali rizik od kardiovaskularnih bolesti u narednih deset godina.
Nove smernice preporučuju korišćenje modela PREVENT, koji omogućava procenu rizika i za narednih 30 godina.
Ovaj model zasnovan je na podacima oko 6,6 miliona ljudi, dok je prethodni bio razvijen na osnovu podataka oko 26.000 ispitanika. Pored holesterola, krvnog pritiska i godina, uključuje i podatke o nivou šećera u krvi i funkciji bubrega, što omogućava precizniju procenu rizika, posebno kod mlađih osoba.
Zdrav način života ostaje najvažniji cilj
I pored novih lekova i naprednijih dijagnostičkih metoda, stručnjaci naglašavaju da se osnove prevencije nisu promenile.
Najvažnije mere i dalje su:
uravnotežena ishrana,
redovna fizička aktivnost,
prestanak pušenja,
dovoljno sna,
održavanje zdrave telesne težine.
Procenjuje se da je između 80 i 90 odsto srčanih bolesti povezano sa faktorima rizika na koje se može uticati promenom životnih navika.
Stroži ciljevi za LDL holesterol
Nove smernice postavljaju ambicioznije ciljeve za vrednosti LDL holesterola. Kod osoba koje nemaju dijagnostikovanu bolest srca poželjna vrednost i dalje je ispod 2.58 mmol/l.
Međutim, kod osoba sa umerenim rizikom preporučuje se cilj ispod 1.81 mmol/l, dok je za osobe sa visokim rizikom novi cilj manje od 1.42 mmol/l.
Pored LDL holesterola, sve veći značaj imaju i pokazatelji kao što su non-HDL holesterol i apolipoprotein B (ApoB), jer mogu preciznije da procene rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Više mogućnosti lečenja
Pored statina, koji su i dalje osnov terapije, nove smernice navode i druge lekove koji se mogu koristiti kada statini nisu dovoljni ili kada je potrebna kombinovana terapija.
Među njima su: ezetimib, bempedoična kiselina, PCSK9 inhibitori.
Sve veći akcenat stavlja se na individualno prilagođavanje terapije u skladu sa nivoom rizika i odgovorom pacijenta na lečenje.
Šta ove preporuke znače za građane?
Stručnjaci naglašavaju da nove smernice ne znače da svako treba odmah da počne da uzima lekove za snižavanje holesterola.
Najvažnije je da svaka osoba poznaje sopstvene faktore rizika. Ukoliko postoji porodična istorija ranih srčanih bolesti, povišene vrednosti holesterola ili drugi faktori rizika, preporučuje se razgovor sa izabranim lekarom ili kardiologom kako bi se procenilo da li su potrebna dodatna ispitivanja ili lečenje.
Zaključak stručnjaka je da prevencija srčanih bolesti ne počinje tek nakon infarkta ili moždanog udara, već mnogo ranije – pravovremenim otkrivanjem rizika, individualnim pristupom lečenju i usvajanjem zdravih životnih navika. Što se ranije preduzmu odgovarajuće mere, veće su šanse da srce i krvni sudovi ostanu zdravi i u poznijim godinama.
Izvor: jpost.com/ zdravlje.kurir.rs