Pritisak pada, otiču noge, nemate snage: Kardiolog objašnjava kada je moguće promeniti terapiju
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborVrednosti krvnog pritiska variraju u toku dana u zavisnosti od aktivnosti, ali i pod delovanjem atmosferskih prilika. Visoke temperature mogu da budu pravi izazov za osobe sa hipertenzijom, jer usled delovanja toplote dolazi do širenja krvnih sudova i mogućeg pada pritiska. Obično se pacijenti osećaju slabo i bez energije, ali dobra vest jeste da se problem uglavnom može rešiti uz precizno korigovanje terapije. Kako objašnjava na Instagram profilu kardiolog dr sc. med. Milena Pandrc.
Kada je moguće redukovati terapiju?
- U toku leta pacijenti se najčešće žale na otoke nogu i padove krvnog pritiska, koje osećaju kao slabost, malaksalost, veoma često i nedostatak snage i vrtoglavicu - kaže dr Pandrc.
Navedene tegobe su ipak očekivane u ovom periodu, objašnjava dr Pandrc, ali i dodaje da bi bilo dobro da se i pored toga pacijent javi kardiologu kako bi se eventualno redukovale doze leka za krvni pritisak.
- Redukovane doze lekova za krvni pritisak ostaju do kraja sezone, a tokom sledeće kontrole odlučuje se o daljim načinima lečenja hipertenzije - objašnjava dr Pandrc.
Kada su tegobe izrazitije?
Pacijenti koji se leče od hipertenzije, ali i osobe koje inače imaju niže vrednosti krvnog pritiska, tokom leta mogu primetiti različite tegobe. Najčešće se žale na otoke nogu, pad krvnog pritiska, osećaj slabosti i malaksalosti, nedostatak snage, kao i vrtoglavicu.
Visoke temperature dovode do širenja krvnih sudova, što može uticati na vrednosti krvnog pritiska. Organizam se tokom visokih temperatura prirodno prilagođava toploti tako što širi krvne sudove i povećava protok krvi kroz površinske delove tela. Na taj način više toplote može da se oslobodi preko kože i održi normalna telesna temperatura. U ovim okolnostima moguči su problemi i ako nemamo visok pritisak. Tegobe se javljaju ako dugo stojimo, naglo ustanemo iz sedećeg ili ležećeg položaja ili ako organizam nema dovoljno tečnosti.
Zbog imamo utisak da smo bez energije, da nam se vrti u glavi ili da nemamo dovoljno snage za uobičajene aktivnosti. Ove tegobe su naročito izražene tokom najtoplijeg dela dana.
Otoci nogu tokom leta
Pored pada krvnog pritiska, jedan od čestih problema tokom toplih dana jesu otoci stopala i potkolenica. Visoka temperatura dovodi do širenja krvnih sudova, a dugotrajno sedenje ili stajanje dodatno otežava vraćanje krvi iz nogu ka srcu. Zbog toga se tečnost može zadržavati u donjim delovima tela.
Otoci su posebno česti kod osoba koje duže putuju, bilo automobilom, autobusom ili avionom, kao i kod onih koji tokom dana dugo sede ili stoje. Zbog toga je važno praviti pauze, povremeno prošetati i pokretati stopala i noge.
Da li leti treba menjati terapiju za krvni pritisak?
Vrednosti krvnog pritiska koje su nešto niže nego uobičajeno mogu biti očekivane tokom perioda visokih temperatura. Međutim, to ne znači da pacijent treba samostalno da smanjuje ili prekida terapiju, upozoravaju lekari.
Ukoliko osoba koja koristi lekove za hipertenziju tokom leta počne da ima učestale vrtoglavice, izraženu slabost, malaksalost ili neuobičajeno niske vrednosti krvnog pritiska, savet je da se konsultuje sa svojim lekarom ili kardiologom. Na osnovu izmerenih vrednosti krvnog pritiska, simptoma i kompletne terapije lekar može proceniti da li je potrebno prilagoditi doze lekova.
U određenim situacijama doze lekova mogu biti privremeno redukovane tokom letnjih meseci. Takva odluka se donosi u dogovoru sa lekarom. Nakon završetka perioda visokih temperatura i na narednoj kontroli procenjuje se da li je potrebno vratiti prethodne doze ili nastaviti sa izmenjenim režimom terapije.
Hidratacija je posebno važna
Tokom leta organizam gubi više tečnosti putem znojenja. Nedovoljan unos tečnosti može dodatno doprineti padu krvnog pritiska i pojavi slabosti, vrtoglavice i malaksalosti.
Zbog toga je važno unositi dovoljno tečnosti tokom dana, naročito kada su temperature visoke i kada se boravi na otvorenom. Potrebe za tečnošću nisu iste kod svih osoba, pa pacijenti koji imaju određena srčana ili bubrežna oboljenja treba da se pridržavaju preporuka svog lekara o količini tečnosti koju smeju da unose.
Takođe, nije dobro provoditi duže vreme na direktnom suncu tokom najtoplijeg dela dana. Fizičke aktivnosti je bolje planirati u ranijim jutarnjim ili kasnijim popodnevnim i večernjim satima.
Kada treba potražiti pomoć lekara?
Povremena blaga vrtoglavica ili osećaj slabosti tokom veoma toplog dana ne moraju nužno ukazivati na ozbiljan zdravstveni problem. Ipak, simptome koji se ponavljaju ili su intenzivni ne treba ignorisati.
Posebno je važno javiti se lekaru ukoliko se javljaju izrazita slabost, nesvestica ili osećaj da ćete se onesvestiti, bol ili pritisak u grudima, otežano disanje, izraženo lupanje srca ili naglo nastali i značajni otoci.
Leto samo po sebi ne znači da osobe sa hipertenzijom treba da budu zabrinute, ali zahteva nešto veću pažnju i prilagođavanje svakodnevnih navika. Redovno merenje krvnog pritiska, adekvatan unos tečnosti, izbegavanje najvećih vrućina i terapija prilagođena individualnim potrebama pacijenta mogu pomoći da se letnji period provede bez nepotrebnih tegoba.
Lekar će svakom pacijentu koji boluje od hipertenzije (povišenog krvnog pritiska) objasniti za koji lek može da smanji dozu i za koliko. Osim toga, i građani moraju voditi računa o svom zdravlju. Osobe sa visokim krvnim pritiskom ne bi trebalo da u letnjim mesecima obavljaju teže fizičke poslove. Takođe, ne bi trebalo da borave na suncu od 9 do 17 sati, kažu stručnjaci.