Stalno ste žedni? Nije uvek krivac vrućina – evo kada žeđ može biti važan zdravstveni signal
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborVruć letnji dan, fizička aktivnost ili slan obrok sasvim su dovoljni da poželite čašu hladne vode. Međutim, ako ste stalno ili neuobičajeno žedni, čak i kada unosite dovoljno tečnosti, razlog ne mora biti samo visoka temperatura.
Stručnjaci upozoravaju da pojačana žeđ može biti normalan odgovor organizma na gubitak tečnosti, ali ponekad može ukazivati i na određene zdravstvene probleme.
Specijalista porodične medicine dr Metju Goldman izCleveland Clinicobjašnjava da je žeđ svojevrsni odbrambeni mehanizam organizma – signal kojim telo ukazuje da mu je potrebna tečnost.
Kada je žeđ normalna?
Najčešći razlog pojačane žeđi je dehidratacija, a do nje može doći zbog:
* pojačanog znojenja
* visokih temperatura i pregrevanja
* intenzivnog vežbanja
* povraćanja
* proliva
* nedovoljnog unosa tečnosti
Kada telo izgubi više vode nego što je unese, aktiviraju se mehanizmi koji podstiču osećaj žeđi. Bubrezi takođe reaguju na smanjen protok krvi i promene u ravnoteži tečnosti, dok signali iz organizma podstiču centre za žeđ u mozgu.
Zato je žeđ važan signal – telo na taj način pokušava da nadoknadi ono što je izgubilo.
Stalna žeđ može biti znak dijabetesa
Jedan od važnijih razloga zbog kojih ne treba ignorisati izraženu žeđ jeste povišen nivo šećera u krvi.
Pojačana žeđ i učestalo mokrenje spadaju među karakteristične simptome dijabetesa. Kada u krvi ima previše glukoze, bubrezi pokušavaju da je izbace putem urina. Glukoza pritom povlači vodu, zbog čega se stvara više urina.
Organizam tako gubi više tečnosti, što može dovesti do dehidratacije – a ona ponovo pojačava osećaj žeđi.
Zato kombinaciju stalne žeđi i učestalog mokrenja treba shvatiti ozbiljno, naročito ako se pojave i drugi simptomi poput umora, zamućenog vida ili neobjašnjivog gubitka telesne težine.
Postoji i ređe stanje, dijabetes insipidus, kod kojeg organizam ne može pravilno da zadržava vodu, pa osoba mokrenjem gubi velike količine tečnosti i može biti izrazito žedna.
Lekovi takođe mogu izazvati žeđ
Pojačana žeđ može biti i neželjeno dejstvo određenih lekova.
Na primer, litijum može uticati na sposobnost bubrega da zadržavaju vodu, što može dovesti do češćeg mokrenja i povećane žeđi.
Drugi lekovi, uključujući pojedine antidepresive, antipsihotike, antikonvulzive i antiholinergike, mogu izazvati suva usta, zbog čega osoba ima osećaj žeđi iako nije nužno dehidrirana.
I određeni lekovi za dijabetes, kao i kortikosteroidi, mogu uticati na nivo šećera u krvi i posredno povećati žeđ.
Ako ste primetili da je žeđ počela nakon uvođenja novog leka, nemojte samoinicijativno prekidati terapiju, već razgovarajte sa lekarom.
Posle slanog obroka žeđ je očekivana
Čips, suhomesnati proizvodi, grickalice i druga veoma slana hrana mogu izazvati izraženu žeđ.
Nakon unosa velike količine soli povećava se koncentracija natrijuma u krvi, pa organizam pokušava da ponovo uspostavi ravnotežu tečnosti. Zbog toga se javlja potreba za vodom.
Ako ste, na primer, nakon obilnog i slanog obroka popili nekoliko čaša vode, to samo po sebi nije razlog za zabrinutost.
Suva usta nisu isto što i dehidratacija
Ponekad osećaj žeđi zapravo nastaje zbog suvih usta.
Suva usta mogu biti posledica određenih lekova, disanja na usta, manjka pljuvačke ili drugih stanja. U tom slučaju osoba može imati potrebu da stalno pije vodu, iako organizam nije nužno dehidriran.
Zato je važno razlikovati stvarnu potrebu organizma za tečnošću od osećaja suvoće u ustima.
I štitna žlezda može imati ulogu
Ubrzan rad štitne žlezde, odnosno hipertireoza, može izazvati pojačano znojenje i netoleranciju na toplotu. Zbog povećanog gubitka tečnosti može se javiti i pojačana žeđ.
Ako se žeđ javlja zajedno sa ubrzanim radom srca, drhtanjem, pojačanim znojenjem, nervozom ili neobjašnjivim gubitkom telesne težine, potrebno je razgovarati sa lekarom.
Da li žeđ uvek znači da ste dehidrirani?
Ne.
Postoje situacije kada osoba ima izraženu potrebu za pijenjem, a da nije dehidrirana. Preterana žeđ i unos velikih količina vode mogu biti povezani sa različitim stanjima i zato ih ne treba automatski pripisivati nedostatku tečnosti.
Ukoliko stalno imate potrebu da pijete velike količine vode, a žeđ ne prestaje, važno je utvrditi zbog čega se to dešava.
Kako pravilno nadoknaditi tečnost?
Voda je najčešće najbolji izbor za svakodnevnu hidrataciju. Potrebe za tečnošću razlikuju se od osobe do osobe i zavise od telesne aktivnosti, temperature, uzrasta i zdravstvenog stanja.
Tokom intenzivnog vežbanja ili obilnog znojenja mogu biti potrebni i elektroliti, naročito ako je došlo do većeg gubitka tečnosti.
Važno je i da ne pokušavate da žeđ stalno gasite zaslađenim napicima. Velika količina šećera može dodatno uticati na nivo glukoze u krvi.
Alkohol takođe nije dobar izbor za nadoknadu tečnosti.
Koje namirnice mogu pomoći hidrataciji?
Osim vode, deo tečnosti unosimo i hranom. Voće i povrće sa visokim sadržajem vode mogu biti dobar dodatak ishrani tokom toplih dana.
Među namirnicama koje sadrže mnogo vode su:
Kada stalna žeđ zahteva pregled?
Ako ste žedni nakon fizičke aktivnosti, boravka na velikoj vrućini ili slanog obroka, to je uglavnom očekivana reakcija organizma.
Međutim, ako žeđ traje, veoma je izražena ili se javlja iako unosite dovoljno tečnosti, trebalo bi razgovarati sa lekarom.
Posebno obratite pažnju ako je stalna žeđ praćena:
* učestalim mokrenjem
* izraženim umorom
* zamućenim vidom
* neobjašnjivim gubitkom telesne težine
* izrazitom suvoćom usta
* obilnim znojenjem ili drugim neuobičajenim simptomima.
U takvim situacijama lekar može proceniti da li su potrebne analize krvi i urina, uključujući proveru nivoa glukoze u krvi, kao i druge preglede u zavisnosti od simptoma.
Stalna žeđ sama po sebi ne znači da imate bolest, ali ako je nova, neuobičajena i ne prestaje ni nakon dovoljnog unosa tečnosti, nije dobro ignorisati je.
Izvor: health.clevelandclinic.org/zdravlje.kurir.rs