Kardiolozi upozoravaju: 8 grešaka koje svakodnevno pravimo, a mogu ozbiljno da ugroze srce
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborZdravlje srca jedan je od ključnih faktora za dug i kvalitetan život, ali neke svakodnevne navike mogu ga ugrožavati, a da toga nismo ni svesni.
Nije reč samo o pušenju, nezdravoj ishrani ili nedostatku fizičke aktivnosti.
Kardiolozi upozoravaju i na neke manje očigledne navike koje se ponavljaju iz dana u dan i vremenom mogu imati posledice po zdravlje srca.
Evo osam grešaka na koje bi trebalo obratiti pažnju.
Jedete previše soli
So je sastavni deo brojnih namirnica – od hleba i suhomesnatih proizvoda do gotovih supa, grickalica i različitih sosova. Problem nastaje kada se unosi u prevelikim količinama.
- Ako ste odrasla osoba koja živi u Sjedinjenim Državama, verovatno jedete previše soli - rekao je dr Nilaj Šah, kardiolog u Northwestern Medicine.
Glavni problem predstavlja natrijum, koji čini oko 40 odsto kuhinjske soli.
Organizmu je potreban, ali prevelik unos može povećati krvni pritisak. Visok krvni pritisak jedan je od najvažnijih faktora rizika za kardiovaskularne bolesti, uključujući srčani udar i srčanu slabost.
Šta možete da uradite: Obratite pažnju na količinu natrijuma na deklaracijama i ograničite unos soli. Američke smernice preporučuju najviše 2.300 miligrama natrijuma dnevno, što odgovara približno jednoj kašičici soli. Prednost dajte svežim i minimalno prerađenim namirnicama i, kada možete, pripremajte obroke kod kuće.
Previše sedite
Savremeni način života podrazumeva mnogo vremena provedenog za računarom, televizorom ili telefonom. Međutim, dugotrajno sedenje i nedovoljno kretanja mogu povećati rizik od niza problema koji opterećuju srce.
Nedostatak fizičke aktivnosti pogoduje povećanju telesne težine, povišenom krvnom pritisku i poremećaju šećera u krvi.
- Postoji izreka da je sedenje novo pušenje - rekao je dr Brajan Dauni, direktor opšte kardiologije u Tufts Medical Centeru.
Šta možete da uradite: Ne morate provoditi sate u teretani da biste bili aktivniji. Ustanite tokom radnog dana, prošetajte nekoliko minuta, koristite stepenice umesto lifta ili prošetajte tokom pauze. Čak i kratke šetnje tokom dana doprinose većoj ukupnoj fizičkoj aktivnosti.
Skrolujete na telefonu pred spavanje
Još jedna naizgled bezazlena navika može da utiče na zdravlje srca – korišćenje telefona neposredno pre spavanja.
Plavo svetlo ekrana može uticati na lučenje melatonina, hormona koji reguliše san, dok sadržaj koji gledamo može dodatno da nas razbudi. Ako zbog telefona spavamo kraće, posledice mogu biti još značajnije.
Nedovoljno sna povezano je sa većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Tokom normalnog sna krvni pritisak se snižava, dok nedostatak sna može doprineti tome da ostane povišen duže vreme.
Šta možete da uradite: Pokušajte da telefon ostavite najmanje 30 do 60 minuta pre spavanja. Umesto skrolovanja možete čitati knjigu, slušati muziku ili napraviti mirnu večernju rutinu. Spavaća soba bi trebalo da bude tamna, tiha i prijatno rashlađena.
Držite nezdrave grickalice kod kuće
Ako su slatkiši, čips i druge ultra-prerađene grickalice stalno nadohvat ruke, mnogo je lakše da postanu svakodnevna navika.
Dr Harmoni Rejnolds upozorava da ljudi često misle da „jedna sitnica neće škoditi“. Problem nastaje kada se ta sitnica ponavlja svakog dana.
Često konzumiranje hrane bogate šećerom, solju i nezdravim mastima može doprineti povećanju telesne težine, krvnog pritiska i nivoa masnoća u krvi.
Šta možete da uradite: Ne kupujte velike količine grickalica koje želite da izbegavate. Umesto njih, kod kuće imajte voće, orašaste plodove u umerenoj količini, jogurt ili druge hranljive namirnice. Ako osetite potrebu da nešto grickate iz dosade, prvo popijte čašu vode ili ustanite i prošetajte nekoliko minuta.
Zapostavljate društvene kontakte
Usamljenost i socijalna izolacija ne utiču samo na psihičko zdravlje. Istraživanja ih povezuju i sa većim rizikom od kardiovaskularnih problema.
- Poznato je da su stres, anksioznost, nedostatak društvenih veza i usamljenost neki od faktora rizika za srčane bolesti - rekao je dr Baldžis Čima, kardiolog specijalizovan za uznapredovalu srčanu slabost i transplantaciju.
Šta možete da uradite: Odvojite vreme za porodicu i prijatelje, pozovite nekoga sa kim se dugo niste čuli ili se uključite u aktivnosti koje podrazumevaju druženje. Čak i redovni kratki razgovori i zajedničke šetnje mogu biti dobar način da ostanete povezani sa drugima.
Ne znate svoje „brojeve“
Znate li koliki su vam krvni pritisak, holesterol i šećer u krvi?
Redovne kontrole mogu pomoći da se na vreme otkriju faktori rizika za srčane bolesti. To je posebno važno jer povišen krvni pritisak, visok holesterol i poremećaj šećera u krvi često ne izazivaju jasne simptome.
Dr Nilaj Šah upozorava da ni mlađe osobe ne bi trebalo da zanemaruju ove kontrole, jer se hipertenzija i dijabetes sve češće otkrivaju i kod mlađih odraslih.
Šta možete da uradite: Kontrolišite krvni pritisak, nivo šećera i masnoće u krvi prema preporuci lekara. Razgovarajte sa izabranim lekarom o tome koliko često su vam potrebne kontrole i kakav je vaš individualni rizik za kardiovaskularne bolesti.
Mislite da je prekasno da promenite navike
Jedna od najvećih grešaka je uverenje da više ništa ne može da se promeni.
Neki ljudi misle da su predugo pušili, da godinama nisu vežbali ili da su već previše dobili na težini i da zbog toga nema smisla da menjaju životne navike.
Kardiolozi, međutim, naglašavaju da nikada nije kasno za promenu.
- Ako ne radite ništa, sada je najbolje vreme za početak. Možete učiniti bilo šta i napraviti poboljšanje - poručuje dr Čima.
Šta možete da uradite: Ne pokušavajte da promenite sve odjednom. Počnite malim koracima – smanjite veličinu porcija, izbacite večernje grickanje, uvedite svakodnevnu šetnju ili postepeno smanjujte unos nezdrave hrane. Najvažnije je da promene budu održive.
Ignorišete prve znakove upozorenja
Jedna od najopasnijih grešaka jeste čekanje kada se pojave simptomi koji mogu ukazivati na ozbiljan srčani problem.
Kardiolozi navode da neki pacijenti bol ili pritisak u grudima pripisuju gorušici, umoru ili nečemu bezazlenom. Posebno je važno znati da simptomi srčanog udara ne moraju uvek izgledati isto kod svih osoba.
Pored bola ili pritiska u grudima, mogu se javiti bol koji se širi u ruku, rame, leđa, vrat ili vilicu, otežano disanje, hladan znoj, mučnina, slabost ili iznenadna malaksalost.
Kod žena simptomi mogu biti manje tipični, zbog čega se ponekad kasnije prepoznaju.
Šta možete da uradite: Nemojte ignorisati nove, jake ili neuobičajene simptome. Ako postoji sumnja na srčani udar, odmah pozovite Hitnu pomoć i nemojte čekati da simptomi sami prođu.
Najvažnije je početi na vreme
Dobra vest je da se na mnoge faktore rizika za bolesti srca može uticati. Ne morate preko noći promeniti čitav život – dovoljno je da počnete od jedne navike i postepeno uvodite nove.
Više kretanja, manje soli i ultra-prerađene hrane, kvalitetniji san, redovne kontrole i pravovremeno reagovanje na simptome mogu biti važni koraci ka zdravijem srcu.
Izvor: health.com/zdravlje.kurir.rs