Kada se od nervoze prevrće stomak: Gastroenterolog otkriva 5 načina za borbu protiv stresa
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izbor- Stres preko osovine mozak-creva može da izazove mučninu, loše varenje, dijareju ili zatvor, a može i da pogorša IBS, GERB i čir na želucu.
- Gastroenterolog navodi pet načina za ublažavanje stresa: fizičku aktivnost, psihoterapiju, jogu, meditaciju i bolju organizaciju vremena.
Stres je jak atak na celo telo - kardiovaskularni sistem, mozak, stomak. Od stresa se prevrće i boli stomak, a za sve je kriva tesna veza između mozga i creva. Nervi u crevima prenose signale do mozga putem kičmene moždine i nervusa vagusa, odnosno nerva lutalice, zbog čega stres može da utiče na svaki deo sistema za varenje, kaže gastroenterolog prof. dr Kenet Koh.
Šta se dešava u crevima kada je telo pod stresom?
Veza između mozga i creva, poznata je kao osovina mozak - creva i predstavlja dvosmernu komunikacionu mrežu koja povezuje centralni nervni sistem (CNS), koji čine mozak i kičmena moždina, sa enteričkim nervnim sistemom (ENS). Enterički nervni sistem je mreža od 200 do 600 miliona neurona smeštenih u zidovima creva. Zbog složenosti i sposobnosti da radi samostalno, često se naziva "drugim mozgom".
Enterički nervni sistem kontroliše funkcije sistema za varenje kao što su samo varenje hrane, apsorpcija hranljivih materija, kretanje hrane i otpadnih materija kroz creva.
Stres može u bitnoj meri da utiče na način na koji organizam obavlja ove procese. Kada se nađete u potencijalno opasnoj situaciji, aktivira se simpatički nervni sistem, deo autonomnog nervnog sistema koji reguliše telesne funkcije poput rada srca, disanja i krvnog pritiska. On pokreće takozvanu reakciju „bori se ili beži”. U ovoj situaciji oslobađa se hormon stresa kortizol, koji priprema organizam na moguću pretnju.
Stres izaziva niz fizioloških promena, poput povećane budnosti, ubrzanog disanja i rada srca, povišenog krvnog pritiska i pojačane napetosti mišića.
Kada stres aktivira reakciju „bori se ili beži” u centralnom nervnom sistemu, sve može da utiče i na sistem za varenje na nekoliko načina, objašnjava dr Koh.
- U ovoj situaciji može da dođe do grčenja jednjaka, povećanog lučenja želudačne kiseline, što sve može dovesti do lošeg varenja, mučnine, dijareje ili zatvora. Stres takođe može da izazove poremećaj ravnoteže crevnih bakterija. Takav disbalans može prekomerno da aktivira imunski sistem i pokrene zapaljenske procese, koji mogu doprineti razvoju problema sa mentalnim zdravljem, uključujući depresiju i anksioznost - kaže profesor.
Osim toga, stres može da pogorša postojeće bolesti i poremećaje sistema za varenje, među kojima su sindrom iritabilnog creva, zapaljenske bolesti creva, peptički ulkus, odnosno čir na želucu i dvanaestopalačnom crevu, gastroezofagealnu refluksnu bolest poznatu i kao refluks kiseline.
- Iako stres možda nije uzrok nastanka čira na želucu ili zapaljenskih bolesti creva, može da pogorša ova i druga oboljenja sistema za varenje - kaže dr Koh.
Zbog toga je važno preduzeti odgovarajuće mere za bolju kontrolu stresa i smanjenje njegovog negativnog uticaja na organizam.
Pet načina kontrole stresa
Postoje različiti psihološki i fizički načini kontrole stresa koji mogu pomoći u ublažavanju problema sa varenjem povezanih sa stresom. Ipak, tehnika koja odgovara jednoj osobi ne mora nužno biti delotvorna i za neku drugu osobu. U nastavku je pet metoda koje možete isprobati.
Redovno se bavite fizičkom aktivnošću
Fizička aktivnost oslobađa od napetosti i podstiče opuštanje. Stres može negativno da utiče na san, pa ublažavanje stresa redovnim vežbanjem može da doprinese i boljem kvalitetu sna.
- Ovo je i jedan od najboljih načina za smanjenje stresa i očuvanje zdravog varenja - kaže dr Koh.
Psihoterapija
Kognitivno-bihejvioralna terapija je metoda za koju je dokazano da može pomoći u smanjenju anksioznosti i stresa. Kognitivno-bihejvioralna terapija je vid psihoterapije koji naglašava uticaj mišljenja na naša osećanja i načine ponašanja. Slede se misli na primer Šekspira koji je govorio da „stvari nisu ni dobre ni loše, samo ih mišljenje takvim čini".
Joga
Joga je drevna praksa koja povezuje telo i um, zasniva se na fizičkim položajima tela, tehnikama disanja i meditaciji.
Istraživanja su pokazala da redovno praktikovanje joge može da poveća aktivnost prefrontalnog korteksa, dela mozga zaduženog za kognitivne funkcije poput donošenja odluka i postavljanja ciljeva. Na taj način joga bi mogla da pomogne u ublažavanju negativnih posledica stresa na mozak.
Meditacija
Postoji veliki broj tehnika meditacije, koje se ponekad nazivaju i tehnikama svesne pažnje (mindfulness). Pomažu da se pažnja usmeri na određeni predmet, aktivnost ili reč, odnosno mantru, kako bi se postiglo stanje smirenosti.
Iako tradicionalni cilj meditacije nije isključivo smanjenje stresa, njegovo ublažavanje predstavlja jednu od dodatnih prednosti ove drevne prakse, smatraju stručnjaci.
Značajno smanjenje stresa, prema raspoloživim istraživanjima, zabeleženo je i primenom svesnog disanja, kao i vežbama ljubaznosti i saosećanja, tokom kojih osobe upućuju misli dobrote i blagonaklonosti sebi i drugima.
Veština kontrole vremena
Važan deo smanjenja stresa jeste briga o sebi. Za mnoge ljude to podrazumeva što efikasnije organizovanje vremena. Istraživanja su pokazala da je bolja kontrola vremena povezana sa nižim nivoom stresa.
Preporuka je da koristite planer, kalendar ili drugi alat za organizaciju obaveza. Odredite prioritete. Zapisujte rokove i zadatke koje treba da obavite.
Mozak i creva tesno su povezani, zbog čega stres može značajno da utiče na varenje. Posledice mogu biti mučnina i otežano varenje, ali i pogoršanje postojećih oboljenja, poput sindroma iritabilnog creva (IBS) i gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB).
Osobama koje se suočavaju sa hroničnim stresom i problemima sa varenjem preporučuje se da se posavetuju sa zdravstvenim radnikom o strategijama koje mogu pomoći u očuvanju zdravlja sistema za varenje.
Izvor: everydayhealth.com/ zdravlje.kurir.rs