Uredni nalazi, a srce ipak u riziku: Lekar objašnjava šta rutinski pregledi ne mogu uvek da otkriju?
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izbor- Rutinski pregledi mogu da budu uredni, a da ipak ne otkriju ukupan kardiovaskularni rizik, jer zavisi i od holesterola, porodične istorije i životnih navika.
- Studija je pokazala da je 40 odsto ljudi bez dijabetesa, hipertenzije i gojaznosti imalo poremećene masnoće u krvi, posebno u uzrastu od 30 do 39 godina.
Uredne rezultate osnovnih zdravstvenih pregleda često doživljavamo kao potvrdu zdravlja. Krvni pritisak je u granicama normale, nivo šećera u krvi je pod kontrolom, imamo zdravu telesnu težinu, ali da li to automatski znači da je i srce zdravo? Ne nužno, navode stručnjaci.
Rizik od kardiovaskularnih bolesti razvija se tokom vremena i zavisi od više faktora koje rutinski zdravstveni pregledi ne mogu uvek da otkriju. Moguće je da se osećate potpuno zdravo, da nemate očigledne tegobe, ali da i dalje imate faktore rizika. Kardiolog dr Abad Kan objašnjava zašto uredni rezultati analiza ne bi trebalo da budu jedino merilo zdravlja srca.
Mogu li rutinski pregledi da isključe rizik od bolesti srca?
Rutinski zdravstveni pregledi najčešće obuhvataju merenje krvnog pritiska, određivanje nivoa glukoze u krvi, kontrolu telesne mase i holesterola. Ovi pokazatelji su važni, ali ne pružaju potpunu sliku zdravstvenog stanja.
- Rutinski pregledi otkrivaju samo pojedinačne faktore rizika, kao što su krvni pritisak, nivo glukoze i telesna masa. Ukupan kardiovaskularni rizik zavisi od celokupnog zdravstvenog profila osobe, a ne samo od jednog rezultata - navodi dr Kan.
Na ovaj problem ukazuje i značajan nalaz nacionalne studije ICMR-INDIAB, objavljene 2026. godine. Istraživači su utvrdili da je čak 40 odsto osoba koje nemaju dijabetes, hipertenziju niti gojaznost imalo poremećene vrednosti masnoća u krvi. Posebno zabrinjavajući rezultati zabeleženi su među odraslima uzrasta od 30 do 39 godina. To znači da uredan nalaz i normalne vrednosti šećera i krvnog pritiska ne isključuju ipak mogućnost da ista osoba ima povišen holesterol ili druge poremećaje masnoća u krvi.
Rizik postoji, ali nema očiglednih simptoma
Srčana oboljenja retko su posledica samo jednog faktora. Nepravilna ishrana, nedovoljna fizička aktivnost, upotreba duvana i alkohola mogu postepeno da povećavaju kardiovaskularni rizik. Pažnju je potrebno obratiti i na zagađenje vazduha, hronični stres, nasledne faktore i gojaznost, naročito nakupljanje masnog tkiva u predelu stomaka. Pojedina nasledna oboljenja srca mogu da povećaju rizik čak i kod mlađih osoba.
- Mnogi ljudi nisu ni svesni da pripadaju grupi sa povećanim rizikom - ističe dr Kan.
Porodična istorija bolesti posebno je važna. Osobe čiji su bliski članovi porodice oboleli od srčanih bolesti u mlađem životnom dobu možda bi trebalo ranije da obave detaljniju procenu zdravstvenog stanja, čak i kada su rezultati rutinskih analiza uredni.
Pet stvari trebalo bi proveriti i kada su rezultati pregleda uredni
Sveobuhvatnija procena zdravstvenog stanja podrazumeva sagledavanje više faktora, a ne samo pojedinačnih laboratorijskih vrednosti.
Proverite porodičnu istoriju bolesti. Obavestite lekara ako su bliski članovi porodice imali srčana oboljenja u mlađem životnom dobu. Važno je pomenuti i postojeće zdravstvene probleme, kao i navike poput upotrebe duvana.
Nivo holesterola. Analiza lipidnog statusa pokazuje vrednosti različitih vrsta holesterola i triglicerida. Nemojte pretpostavljati da su masnoće u krvi u granicama normale samo zato što imate uredan nivo šećera.
Sagledajte ukupni kardiovaskularni rizik. Starost, telesna masa, krvni pritisak, dijabetes, stres i životne navike moraju se posmatrati zajedno.
Razgovarajte sa lekarom o dodatnim pregledima. Osobama koje imaju više faktora rizika mogu biti potrebne dodatne dijagnostičke procedure, u zavisnosti od zdravstvene istorije i individualne procene lekara.
Prepoznajte upozoravajuće simptome. Nelagodnost ili bol u grudima, otežano disanje, bol u rukama, ramenima, vilici ili leđima, mučnina, ošamućenost i hladan znoj mogu ukazivati na ozbiljan srčani problem i zahtevaju hitnu medicinsku procenu.
Kod žena se srčani udar može ispoljiti i otežanim disanjem, mučninom, povraćanjem, kao i bolom u leđima ili vilici. Simptomi se razlikuju od osobe do osobe i ne mora uvek da bude prisutan karakterističan bol u grudima.
Šta mogu da otkriju dodatni kardiološki pregledi?
Da. Određene dijagnostičke procedure mogu da pruže informacije koje se ne mogu dobiti uobičajenim zdravstvenim pregledima.
Jedan od primera je skeniranje koronarnih arterija radi određivanja kalcijumskog skora (CAC). Ova metoda koristi kompjuterizovanu tomografiju (CT) za otkrivanje naslaga kalcijuma u zidovima koronarnih arterija. Njihovo prisustvo može da ukazuje na aterosklerozu, odnosno proces nakupljanja masnih naslaga u unutrašnjosti arterija, objašnjava kardiolog.
Prema podacima američkog Nacionalnog instituta za srce, pluća i krv (National Heart, Lung, and Blood Institute), ovaj pregled pomaže u proceni rizika od koronarne bolesti srca.
Ipak, nije neophodan svakoj osobi. Kardiolog procenjuje da li je opravdan, uzimajući u obzir individualne faktore rizika.
Elektrokardiogram (EKG), test opterećenja ili druge metode snimanja srca takođe mogu biti preporučeni kada simptomi ili nalazi pregleda ukazuju na potrebu za dodatnom dijagnostikom.
Šta zaista može da smanji rizik od bolesti srca?
Ohrabrujuće je to što se mnogi srčani i moždani udari mogu sprečiti kontrolom najvažnijih faktora rizika.
- Prestanak upotrebe duvana, manje soli u ishrani, veća zastupljenost voća i povrća, redovna fizička aktivnost i kontrola stresa mogu da smanje kardiovaskularni rizik - objašnjava dr Kan.
U pojedinim slučajevima potrebna je i terapija za regulisanje holesterola, krvnog pritiska ili dijabetesa. Lekove treba uzimati isključivo prema preporuci zdravstvenog radnika.
Kada srčano oboljenje uznapreduje, lečenje može da podrazumeva različite intervencije, kao što su balon-dilatacija i ugradnja stenta (angioplastika), operacija koronarnog bajpasa ili popravka i zamena srčanih zalistaka.
Nema doživotne garancije
Uredan zdravstveni nalaz jeste ohrabrujući, ali ne predstavlja doživotnu garanciju da nećete oboleti od srčane bolesti. Faktori rizika mogu da se menjaju sa godinama, životnim navikama i razvojem drugih zdravstvenih problema.
Osobe u tridesetim godinama i starije, naročito one koje imaju povišen krvni pritisak, dijabetes, koriste duvan ili imaju porodičnu istoriju srčanih bolesti, trebalo bi da razgovaraju sa zdravstvenim radnikom o svom ukupnom kardiovaskularnom riziku.
Važno je znati da uredne rezultate analiza u jednom trenutku, nisu obavezna zaštita od razvoja srčanih bolesti u narednim godinama, navode stručnjaci.
Izvor: timesofindia.indiatimes.com/ zdravlje.kurir.rs