pomoć kolagenu

Da li znate šta je fascija? Ortoped objašnjava zašto je važna i kako da održimo njenu elastičnost

Shutterstock

Fascija je vrsta vezivnog tkiva koje se sastoji od kolagena i obavija i štiti mišiće, kosti, nerve, krvne sudove i vitalne organe.

Da li ste ikada osetili ukočenost, bolove ili imali osećaj kao da vaše telo više ne funkcioniše kako pre? Mnogi od nas pomisle da je reč o bolu u mišićima ili starenju zglobova, ali postoji još jedan, manje poznat faktor u vašem telu koji može da bude odgovoran za taj zategnut, neprijatan osećaj - fascija. Ovo mrežasto vezivno tkivo je svuda u nama, tiho podržavajući naše mišiće, organe i kosti. Kada fascia postane zategnuta, upaljena ili povređena, može da izazove bol, smanjeni opseg pokreta, slabu cirkulaciju i probleme sa mišićima, kaže ortoped dr Bramaradžu TJ.

Reč "fascija" potiče od latinske reči koja znači "traka" ili "zavoj".

- Ovo specijalizovano vezivno tkivo, sastavljeno od kolagena, obavija i podržava mišiće, kosti, nerve, krvne sudove i vitalne organe. Elasticitet i fleksibilnost fascije omogućavaju glatko, nesmetano kretanje. Međutim, kada se zategne zbog bolesti, upale ili povrede, može da ograniči pokretljivost i izazove bol - objašnjava dr Bramaradžu .

Fascijalni sistem obavija i prepliće sve organe, kosti, mišiće i nervna vlakna, dajući telu funkcionalnu strukturu koja omogućava svim telesnim sistemima da funkcionišu integrisano, kako je navedeno od strane Fascia Research Society.

Uloga fascije

Fascia pomaže u očuvanju strukturalnog integriteta tela i njegove ukupne funkcije. Neke od glavnih uloga fascije uključuju:

  • Strukturalnu podršku: Fascia obavija i podržava vaše mišiće, kosti i organe, pomažući im da ostanu na mestu i funkcionišu zajedno.
  • Smanjenje trenja: Omogućava organima, mišićima i zglobovima glatku površinu za međusobno pomeranje, bez trenja ili povreda.
  • Apsorpciju udaraca: Plantarna fascia štiti krvne sudove, mišiće i nerve od mehaničkog stresa prilikom nošenja težine.
  • Prenos neurotransmitera: Fascia pomaže u regulaciji neurotransmitera, poput dopamina, serotonina, GABA-e i acetilholina, poboljšavajući njihov prenos.
Fascija daje potporu mišićima, kostima i svim unutrašnjim organima Foto: Shutterstock

Različite vrste fascije

Postoje četiri osnovne vrste fascije:

  • Površinska fascia: Neposredno ispod kože, površinska fascia podržava dublje strukture i pruža mesto za pričvršćivanje mišića u različitim delovima tela.
  • Duboka fascia: Pokriva mišiće, kosti, tetive, nerve i krvne sudove, ojačavajući i štiteći ih.
  • Visceralna fascia: Obavija i podržava unutrašnje organe, uključujući srce, pluća i abdominalne organe.
  • Parijetalna fascia: Oblaže zidove telesnih šupljina, uključujući abdomen, karlicu i lobanju.

Kako fascia menja svoju strukturu?

Fascia može da se upali, ukoči ili ošteti iz različitih razloga. Evo nekoliko razloga koje je naveo dr Bramaradžu:

  • Prekomerna upotreba i ponovljeni stres: Često kod sportista i fizički aktivnih ljudi, previše kretanja ili napora može da izazove upalu i ukočenost.
  • Zdravstvena stanja: Bolesti kao što su reumatoidni artritis, lupus ili Ehler-Danlos sindrom mogu da naruše fascie u vezivnim tkivima.
  • Trauma ili nepravilne sportske tehnike: Intenzivni treninzi ili pogrešne sportske aktivnosti mogu dovesti do istegnuća ili mikro povreda.

Zdravstveni problemi povezani sa disfunkcijom fascije

Mnoge bolesti su povezane sa disfunkcijom fascije i nelagodnostima koje izaziva. Dr Bramaradžu navodi nekoliko njih:

Smrznuto rame dovodi do bola i ograničva pokrete Foto: Shutterstock

  • Plantarni fasciitis (petni trn): Upala plantarne fascije koja izaziva ukočenost i bol u peti.
  • Fibromialgija ili miofacijalni bolni sindrom: Stanja koja izazivaju hronični bol koji utiče na fascie i mišiće.
  • Zadebljanje fascije: Zadebljanje fascije u dlanu dovodi do kontraktura prstiju u slučaju Dipitrenove kontrakture.
  • Smrznuto rame: Bol i ograničen opseg pokreta izazvani zategnutim ramenim tkivom.
  • Pejronijeva bolest: Fibrotične promene u penilnoj fasciji izazivaju bol, ožiljke i krivljenje penisa.
  • Kompartment sindrom: Povećen pritisak unutar fascijalnog prostora vodi do smanjenog protoka krvi i povreda mišića.
  • Hernija: Slabljenje fascijalnih slojeva vodi do izbočenja unutrašnjih tkiva kroz mišićni zid.

Kako se nositi sa bolovima

Upravljanje bolom povezanom sa fascijom zavisi od medicinskog saveta. Standardni terapijski postupci uključuju:

  • Lekovi: Mišićni relaksanti i nesteroidni antiinflamatorni lekovi (NSAID) mogu da pomognu u ublažavanju bola i upale.
  • Fizioterapeutske tehnike: Postupci kao što su ultrazvučna terapija, interferencijalna terapija (IFT), draj nidling ili suvo iglanje i fascijalno otpuštanje mogu da smanje zategnutost deo su fizioterapije
  • Joga: Neke joga poze pomažu u povećanju fleksibilnosti i ublažavanju zategnutosti fascije.
  • Pomagala: Ortopedski steznici, udlage, specijalizovane cipele ili trake mogu da pomognu u smanjenju stresa i prevenciji daljih oštećenja dok traje oporavak.
Neke joga poze pomažu u povećanju fleksibilnost Foto: Shutterstock

Kako se brinuti o zdravlju fascije

Evo nekoliko saveta koje stručnjaci preporučuju za očuvanje zdravlja fascije:

  • Izbalansirana ishrana i hidratacija: Unosite dovoljno proteina kako biste podržali proizvodnju kolagena. Ostanite hidrirani kako bi fascia ostala mekana.
  • Fizička aktivnost: Redovno vežbanje pomoći će u istezanju fascije i učvršćivanju mišića.
  • Pravilno držanje: Izbegavajte nepravilno držanje i napetost usvajanjem ispravne posture tokom svakodnevnih aktivnosti.
  • Udobna obuća: Koristite odgovarajuću obuću za sport i vežbanje, kao i steznike.

Izvor: Onlymyhealth.com/Zdravlje.kurir.rs

Kad peta zaboli: Ortoped otkriva šta je petni trn i kako se leči