Svakodnevni unos šećera dovodi do porasta broja gojazne dece: Uravnotežena ishrana i izbegavanje veštačkih zaslađivača je ključ
Da bismo se lakše nosili sa stresom i umorom koji su deo našeg svakodnevnog života, često posegnemo za nečim slatkim. Gotovo odmah osetimo da nam se vratila energija. Međutim, energiju koju smo brzo dobili od veštačkih zaslađivača, isto tako brzo i gubimo.
Kada unesemo šećer, dolazi do naglog povećanja nivoa glukoze u krvi koja se ubrzo snižava i tada može da se javi osećaj umora, ali i želja za slatkim.
Prekomerni unos šećera dovodi do gojaznosti i nakon toga do niza zdravstvenih problema.
Istraživanje zdravlja stanovništva Srbije 2019. godine pokazalo je da je više od polovine stanovništva (57,1 odsto) bilo prekomerno uhranjeno, odnosno 20,8 odsto gojazno.
Mladi u svakodnevnoj ishrani koriste šećer
Zabrinjavajući je porast broja gojazne dece, koji je za uzrast od 7 do 14 godina 2016. iznosio 2,6 odsto, dok je 2019. godine taj broj porastao na 10,5 odsto. U ishrani dece od najranijeg uzrasta, šećeri su prisutni u svakodnevnoj ishrani, bilo u užinama, bilo posle glavnih obroka.
Ranije pomenuto istraživanje pokazalo je da su slatka bezalkoholna pića svakodnevno konzumirali, u najvećem broju slučajeva, mladi uzrasta 15 do 24 godine (18,7 odsto). Navike stečene u detinjstvu u vezi sa unosom šećera često ostaju i u odraslom životnom dobu.
Šećer je retka hrana koja podstiče oslobađanje dopamina, što stvara osećaj zadovoljstva. Kako bismo održali taj osećaj, unosimo još slatkiša i ulazimo u začarani krug.
Tako se šećer može naći u raznim umacima, bezmasnim proizvodima, hlebu, sosovima, namazima, kafama sa raznim ukusima, granolama. Koliko dodatnog šećera ima u raznim upakovanim proizvodima možemo da vidimo čitajući deklaraciju sa oznakom nutritivne vrednosti hrane. Unosom prirodnih šećera koji se nalaze u voću i povrću kao što je fruktoza ili laktoza koja je prisutna u mlečnim proizvodima, i unosom žitarica od celog zrna možemo obezbediti energiju za ceo dan.
Koristite prirodne zaslađivače umesto običnog šećera
Mnogi koji vode računa o svojoj ishrani koriste prirodne zaslađivače umesto običnog šećera. To je u svakom slučaju zdraviji izbor, s obzirom da su oni niskokalorični, imaju niži glikemijski indeks, odnosno sporije podižu nivo glukoze u krvi, a mogu biti i izvor vlakana, vitamina kao što je npr. voće. Međutim, i prirodne zaslađivače kao što su med, javorov sirup, melasu, treba koristiti umerenо jer je i prirodni šećer – šećer.
Pored prirodnih, danas su u upotrebi i veštački zaslađivači. Ove zamene za šećer nemaju kalorije i zbog toga se često koriste u dijetama kao zamena za šećer, a mogu se naći i kao dodaci u dijetalnim pićima, žvakaćim gumama, sladoledima. Veštačke zaslađivače, kao i prirodne, treba koristiti umereno.
U želji da iz ishrane izbacimo beli šećer, okrećemo se prirodnim šećerima ili veštačkim zaslađivačima. Njihova ponuda na tržištu je velika i lako može da se, u izboru odgovarajuće alternative belom šećeru, pogreši. Sve nedoumice i savete u vezi sa korišćenjem bilo koje vrste šećera i njegove uloge u ishrani može vam dati lekar u Savetovalištu za pravilnu ishranu Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”.
Izvor: Batut.org.rs/Zdravlje.Kurir.rs
5 skrivenih šećera koje jedete svakog dana. Dijetolog upozorava na namirnice za koje mislimo da su zdrave