Svakodnevni unos šećera dovodi do porasta broja gojazne dece: Uravnotežena ishrana i izbegavanje veštačkih zaslađivača je ključ
Kada unesemo šećer, dolazi do naglog povećanja nivoa glukoze u krvi koja se ubrzo snižava i tada može da se javi osećaj umora, ali i želja za slatkim.
Prekomerni unos šećera dovodi do gojaznosti i nakon toga do niza zdravstvenih problema.
Istraživanje zdravlja stanovništva Srbije 2019. godine pokazalo je da je više od polovine stanovništva (57,1 odsto) bilo prekomerno uhranjeno, odnosno 20,8 odsto gojazno.
Mladi u svakodnevnoj ishrani koriste šećer
Zabrinjavajući je porast broja gojazne dece, koji je za uzrast od 7 do 14 godina 2016. iznosio 2,6 odsto, dok je 2019. godine taj broj porastao na 10,5 odsto. U ishrani dece od najranijeg uzrasta, šećeri su prisutni u svakodnevnoj ishrani, bilo u užinama, bilo posle glavnih obroka.
Ranije pomenuto istraživanje pokazalo je da su slatka bezalkoholna pića svakodnevno konzumirali, u najvećem broju slučajeva, mladi uzrasta 15 do 24 godine (18,7 odsto). Navike stečene u detinjstvu u vezi sa unosom šećera često ostaju i u odraslom životnom dobu.
Šećer je retka hrana koja podstiče oslobađanje dopamina, što stvara osećaj zadovoljstva. Kako bismo održali taj osećaj, unosimo još slatkiša i ulazimo u začarani krug.
Tako se šećer može naći u raznim umacima, bezmasnim proizvodima, hlebu, sosovima, namazima, kafama sa raznim ukusima, granolama. Koliko dodatnog šećera ima u raznim upakovanim proizvodima možemo da vidimo čitajući deklaraciju sa oznakom nutritivne vrednosti hrane. Unosom prirodnih šećera koji se nalaze u voću i povrću kao što je fruktoza ili laktoza koja je prisutna u mlečnim proizvodima, i unosom žitarica od celog zrna možemo obezbediti energiju za ceo dan.
Koristite prirodne zaslađivače umesto običnog šećera
Mnogi koji vode računa o svojoj ishrani koriste prirodne zaslađivače umesto običnog šećera. To je u svakom slučaju zdraviji izbor, s obzirom da su oni niskokalorični, imaju niži glikemijski indeks, odnosno sporije podižu nivo glukoze u krvi, a mogu biti i izvor vlakana, vitamina kao što je npr. voće. Međutim, i prirodne zaslađivače kao što su med, javorov sirup, melasu, treba koristiti umerenо jer je i prirodni šećer – šećer.
Pored prirodnih, danas su u upotrebi i veštački zaslađivači. Ove zamene za šećer nemaju kalorije i zbog toga se često koriste u dijetama kao zamena za šećer, a mogu se naći i kao dodaci u dijetalnim pićima, žvakaćim gumama, sladoledima. Veštačke zaslađivače, kao i prirodne, treba koristiti umereno.
U želji da iz ishrane izbacimo beli šećer, okrećemo se prirodnim šećerima ili veštačkim zaslađivačima. Njihova ponuda na tržištu je velika i lako može da se, u izboru odgovarajuće alternative belom šećeru, pogreši. Sve nedoumice i savete u vezi sa korišćenjem bilo koje vrste šećera i njegove uloge u ishrani može vam dati lekar u Savetovalištu za pravilnu ishranu Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”.
Izvor: Batut.org.rs/Zdravlje.Kurir.rs
5 skrivenih šećera koje jedete svakog dana. Dijetolog upozorava na namirnice za koje mislimo da su zdrave