12 stvari koje bi trebalo da znate o holesterolu: Stručnjaci razbijaju mit o jajima kao glavnom krivcu
Da li znate razliku između dobrog i lošeg holesterola? Treba li izbaciti masti iz ishrane? Iako visok holesterol ne daje simptome, može ozbiljno ugroziti srce i krvne sudove. Zato stručnjaci savetuju redovnu kontrolu, posebno nakon četrdesete – jer prevencija je ključ zdravlja.
Zbunjujuće tvrdnje o holesterolu često kruže internetom – od toga da su jaja štetna jer sadrže holesterol, do mišljenja da je šećer veći rizik od masti. Iako postoji više načina da se tumače njegovi nivoi, jedno je sigurno: holesterol može ozbiljno ugroziti zdravlje.
- Shvatite prevenciju ozbiljno, jer ako je vaš holesterol visok i traje decenijama, on se taloži u arterijama - upozorava Manuel Majr, kardiolog i profesor sa Imperial koledža u Londonu.
On poredi krvotok sa mašinom za veš: „Ako imate prljavu vodu, postoji veći rizik da se mašina zapuši.“
Isto važi za krvne sudove – višak lošeg holesterola može izazvati začepljenja i povećati rizik od srčanog ili moždanog udara.
Šta je holesterol i zašto je važan?
- Holesterol je masna supstanca koja se prirodno nalazi u telu - objašnjava Emili Mekgrat iz Britanske fondacije za srce (BHF). Potreban nam je u određenoj meri – koristi se za proizvodnju hormona poput estrogena i testosterona, kao i za normalno funkcionisanje ćelija.
- Ali kada nivo holesterola pređe granicu, to postaje problem - dodaje dijetetičarka Trejsi Parker.
Na nivo holesterola utiču genetika, ishrana i stil života. Postoje dve osnovne vrste:
- LDL („loš“ holesterol) – u višim količinama se taloži u arterijama i povećava rizik od srčanih bolesti.
- HDL („dobar“ holesterol) – pomaže da se LDL ukloni iz krvi.
- Snižavanje LDL holesterola dokazano smanjuje rizik od srčanih problema - kaže kardiolog Manuel Majr.
10 stvari koje bi trebalo da znate:
Kada treba da proverite holesterol?
- Osobe od 40 do 74 godine – na svakih 5 godina
- Stariji od 75 godina – jednom godišnje
Ako imate porodičnu istoriju srčanih bolesti ili simptome poput bola u grudima – test možete zatražiti i ranije.
Najprostijim vađenjem krvi može se na vreme otkriti da li postoji povišen holesterol, kako bi se na vreme mogao smanjiti njegov loš i poguban uticaj na zidove krvnih sudova.
Šta pokazuju testovi?
Nakon testa, možda ćete dobiti ukupnu vrednost holesterola (LDL + HDL). Ali detaljniji rezultati – lipidni profil – daju bolji uvid:
- HDL: poželjno iznad 1 mmol/L (muškarci), 1.2 mmol/L (žene)
- LDL: zdrav nivo ispod 3 mmol/L
Poželjno je da odnos ukupnog holesterola i HDL-a bude manji od 6, pri čemu niža vrednost znači manji rizik po zdravlje srca.
Šta su trigliceridi?
Trigliceridi su, u suštini, višak kalorija koje telo nije iskoristilo i koje su uskladištene kao energija. Kao i LDL, određena količina triglicerida je potrebna, jer se koristi za energiju, ali previše triglicerida može biti štetno.
Zdrav nivo triglicerida je ispod 2,3 mmol/L, osim ako pre analize niste postili, kada je poželjna granica do 1,7 mmol/L.
Koliko genetika utiče na holesterol?
Za mnoge ljude, visok holesterol je nasledan.
Genetski faktori igraju ključnu ulogu u nivoima lipida (holesterola) u krvi. Ako imate veoma visok holesterol zbog nasleđa, lekovi su potrebni, jer ispravke u ishrani možda neće biti dovoljne.
Ukoliko mlađe osobe dobiju infarkt, uvek treba posumnjati upravo na porodičnu hiperholesterolemiju. Sve studije koje su dosad rađene jasno pokazuju da što je izloženost većim koncentracijama holesterola duža, rizik od ateroskleroze značajno raste
Porodična hiperkolesterolemija je najčešći genetski poremećaj lipida, koji pogađa 1 od 250 ljudi.
Neki ljudi sa ovim poremećajem nemaju porodičnu istoriju i saznaju slučajno, ili, nažalost, dožive srčani udar.
Ko sve ima veći rizik?
Procena rizika uključuje:
- starost
- težinu
- porodičnu istoriju
- krvni pritisak
- pušenje
- unos alkohola
- pol i etničku pripadnost
Ako je procena rizika veća od 10%, biće vam ponuđeni statini – lekovi koji smanjuju LDL.
Može li se holesterol sniziti bez lekova?
- Ako nije genetski, možete probati promene u ishrani i načinu života.
- Vežbanje snižava LDL i povećava HDL.
Zdrava ishrana poboljšava funkciju jetre i povećava broj LDL receptora koji pomažu u njegovoj eliminaciji.
Koja hrana snižava holesterol?
- Beta-glukani (iz zobi, pasulja, sočiva): smanjuju apsorpciju holesterola
- Biljna ishrana – više vlakana, manje zasićenih masti
- Orašasti plodovi, semenke, maslinovo ulje, avokado – bogati nezasićenim mastima
- Masna riba, laneno ulje
Koja hrana povećava holesterol?
- Zasićene masti: puter, pavlaka, prerađeno meso
- Kokosovo i palmino ulje
- Ultraprocesirana hrana i proizvodi sa dodatim šećerom
Šta je sa holesterolom u ishrani, u jajima i drugim namirnicama?
- Često se pojavljuju mitovi u vezi sa jajima, školjkama i iznutricama, i holesterolom u ishrani - kaže Trejsi Parker viši dijetetičar.
Ove namirnice sadrže holesterol, ali, kako ona objašnjava, to ima mali uticaj na nivo holesterola u krvi.
Važnije je smanjiti unos zasićenih masti, jer one povećavaju holesterol. Većina ljudi može uživati u ovim namirnicama kao delu zdrave ishrane. Izuzetak su ljudi koji imaju porodičnu hiperkolesterolemiju, gde telo proizvodi previše holesterola, pa oni bi trebalo da smanje unos ovih namirnica.
Početkom 21. veka rađena su istraživanja sa širim opsegom sagledavanja nutritivnih karakteristika jaja i donela neka nova, za mnoge zapanjujuća saznanja. Među njima prednjači jedno istraživanje kineskih naučnika koje je dokazalo je da osobe koje jedu jaje dnevno imaju oko 20 odsto manji rizik da obole od srčanih bolesti.
Takođe, saznalo se da su jaja odličan izvor „dobrog“ HDL holesterola koji neutrališe negativan uticaj LDL (lošeg) holesterola na srce i stanje krvnih sudova. Pojašnjeno je da nedostatak dobrog holesterola u krvi automatski znači i visok nivo lošeg holesterola.
Kada uvesti dodatnu terapiju?
- Ako imate granično visok nivo holesterola, ili umereno visok nivo holesterola - kaže Majr, veoma je važno naglasiti da su statini super-bezbedni lekovi. Oni se široko koriste i efikasni su u smanjenju holesterola.
Međutim, oni obično snižavaju holesterol za oko 50 odsto. Dakle, ako imate veoma visok holesterol i 50 odsto smanjenje nivoa holesterola, to možda nije dovoljno da pacijenti sa PCaP-om dobiju koristi od 9 odsto inhibitori." Oni cilјaju različite proteine u jetri da povećaju LDL receptore i mogu se razmotriti ako ste već imali srčani udar.
Izvor: Theguardian.com/Zdravlje.Kurir.rs
Iako povišen holesterol predstavlja ozbiljan faktor rizika za srčane bolesti kod oba pola, žene su zbog specifičnih fizioloških razlika pod većim rizikom u odnosu na muškarce