složenija situacija

Zašto su žene sklonije problemima sa štitnom žlezdom? Prepoznajte prve znake hormonskog disbalansa

Shutterstock Ženski hormonski sistem je složeniji u odnosu na muškarce
Hormonalne promene, genetika i stres najčešći su razlozi zbog kojih žene češće oboljevaju od poremećaja rada štitne žlezde.

Štitna žlezda, mala "leptirasta" žlezda na dnu vrata, ima ključnu ulogu u održavanju zdravlja. Ona upravlja metabolizmom, energijom, temperaturom tela i raspoloženjem, pa svaki poremećaj njenog rada utiče na ceo organizam. Ipak, problemi sa štitnom žlezdom mnogo češće pogađaju žene nego muškarce i to nije slučajnost.

Hormoni u stalnom ritmu promena

Ženski hormonski sistem složeniji je jer se hormoni menjaju tokom ciklusa, trudnoće i menopauze. Upravo te promene mogu da utiču na rad štitne žlezde. Kada nivo estrogena poraste, smanjuje se iskorišćavanje hormona štitne žlezde, pa se javljaju umor, dobijanje na težini i usporenost u razmišljanju, čak i kada su laboratorijski nalazi u granicama normale.

Kada nivo estrogena poraste, smanjuje se iskorišćavanje hormona štitne žlezde Foto: Shutterstock

Žene su takođe sklonije autoimunim bolestima, poput Hašimoto tireoiditisa, kod kojeg imuni sistem napada sopstvenu žlezdu i izaziva hipotireozu. Takvi procesi mogu da počnu neprimetno, ali s vremenom dovode do značajnog usporavanja metabolizma i opšte slabosti.

Genetika i svakodnevne navike

Nasleđe ima veliku ulogu, te ako neko u porodici ima bolest štitne žlezde, rizik je veći. Ipak, način života često odlučuje koliko će se taj rizik zaista ispoljiti. Hronični stres podiže nivo kortizola, hormona koji remeti rad endokrinog sistema, a nepravilna ishrana dodatno opterećuje organizam.

Istraživanja su pokazala da selen smanjuje nivo anti tireoperoksidaza antitela (anti TPO At) koja izazivaju Hašimoto tiroiditis Foto: Shutterstock

Nedostatak joda, selena i cinka, kao i previše prerađene hrane, šećera i rafinisanih ugljenih hidrata, povećavaju upalne procese i mogu da poremete hormonsku ravnotežu. Upravo zato stručnjaci naglašavaju značaj umerene, prirodne ishrane bogate ribom, jajima, mlečnim proizvodima i brazilski orahom, koji je poznat izvor selena. Dobro varenje je takođe važno jer creva pomažu apsorpciju hranljivih materija potrebnih za sintezu hormona.

Period trudnoće i nakon porođaja

U trudnoći telo zahteva više hormona štitne žlezde da bi podržalo razvoj ploda. Ako žena već ima manjak hranljivih materija ili postojeći problem sa štitnom žlezdom, može doći do hipotireoze ili postporođajnog tireoiditisa. Takva stanja obično su privremena, ali zahtevaju redovno praćenje i po potrebi terapiju.

Kada emocije utiču na hormone

Na rad štitne žlezde ne utiču samo hormoni i ishrana, već i emocije. Mnoge žene žive pod stalnim pritiskom između posla, porodice i društvenih očekivanja. Takav stres održava nervni sistem u stanju napetosti, što može da naruši imuni balans i pogorša autoimune procese. Učenje kako da se stres kanališe, kroz razgovor, relaksaciju ili fizičku aktivnost, pomaže i emocionalnom i hormonskom zdravlju.

Stres narušava imuni balans i pogorša autoimune procese Foto: Shutterstock

Rano prepoznavanje je ključno

Umor, promene težine, gubitak kose, neredovne menstruacije i promene raspoloženja mogu da budu prvi signali da štitna žlezda ne radi pravilno. Redovne analize hormona TSH i T4, kao i test na antitela, omogućavaju rano otkrivanje i pravovremeno lečenje.

Kada se uspostavi hormonska ravnoteža, žene obično primećuju više energije, stabilnije raspoloženje i vidno poboljšanje stanja kože i kose.

Izvor: Healthshots.com/Zdravlje.kurir.rs

Prof. dr Vesna Dimitrijević Srećković: 7 simptoma koji otkrivaju da štitna žlezda ne funkcioniše kako treba