Kod žena je i umor znak da srce pati: Kardilog otkriva zašto se tegobe pogrešno tumače
Umor, stezanje u grudima, kratak dah, nesanica, mučnina ili lupanje srca često se pripisuju stresu i preopterećenju, iako mogu da ukazuju na ozbiljan problem, kaže na Instagramu kardiolog dr Tamara Urošević, sa posebnim usmerenjem na žensko srce.
- Kad srce zove u pomoć, trebalo bi ga poslušati, pogotovo što se kod žena simptomi ponekad ne prepoznaju na vreme, jer nisu tipični. Ne mora da postoji klasičan bol u grudima, već se javlja zamaranje, pritisak u vratu ili lopatici, kratak dah, mučnina - navodi dr Urošević.
Tokom života žene prolaze kroz velike hormonske promene, pubertet, trudnoću i menopauzu, a sve to utiče na srce i krvne sudove.
- Hormonski disbalans može da dovede do subjektivnog osećaja nelagodnosti, pritiska ili probadanja u grudnom košu, hipertenzije, palpitacija ili ozbiljnijih aritmija - objašnjava kardiolog.
Finiji i uži krvni sudovi
Kako je doktorka ranije objasnila za naš portal, zbog građe kardiovaskularnog sistema, žene su i u posebnom riziku.
- Krvni sudovi srca žena su finiji i uži, pa se masnoće lakše zadržavaju na sitnim krvnim sudovima, dok se kod muškaraca holesterol nagomilava na zidovima većih sudova. To znači da se kod žena ne prave klasične naslage, već se oštećuje sam zid krvnog suda - navodi dr Urošević.
Najčešći simptomi bolesti srca kod žena vezani su za spazme mikrocirkulacije. Javlja se stezanje u grudima zbog spazma malih krvnih sudova, zatim osećaj preskakanja i lupanja srca, dodaje.
- I simptomi srčanog udara često izgledaju drugačije. Bol i stezanje u grudima jesu glavni simptom, ali žene mogu da imaju mučninu, povraćanje, preznojavanje, bol u vilici, vratu, leđima ili stomaku - upozorava doktorka.
Nelečeni faktori rizika
Na rizik utiču gojaznost, smanjena fizička aktivnost, svakodnevni stres i genetske predispozicije, kojima je uslovljen metabolizam masti, elastičnost krvnih sudova, građa srčanog mišića i sklonost ka aritmijama.
- Lečenje ženskog srca zahteva širu sliku, pa je pored kardiološkog pristupa, često važno da se uključe endokrinolog i psiholog kako bismo dobili kompletnu sliku i primenili sveobuhvatan terapijski pristup - navodi dr Urošević i dodaje da prevencija ostaje ključna.
- Uvek se kreće od porodične istorije bolesti i genetske predispozicije, a zatim se u odnosu na životnu dob predlažu balansirana ishrana, redovna fizička aktivnost, kontrola stresa i preventivni pregledi - savetuje.
Kod žena koje već imaju dijagnostikovane faktore rizika, redovne kontrole omogućavaju blagovremeno prilagođavanje terapije. Nelečeni faktori rizika, inače, mogu dovesti ne samo do infarkta, već i do srčane slabosti, poremećaja ritma, oštećenja zalistaka ili mikrovaskularne angine, koja se često zanemaruje.
- Kod žena koje nemaju subjektivne tegobe, savetujem kardiološki pregled jednom godišnje, počevši od 25. godine života - poručuje dr Urošević.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.